Nedostatak magnezija: uzroci, simptomi i što možete učiniti da ga otklonite

Bez magnezija nema života. Tako je jednostavno — i ujedno složeno. Jer činjenica je sljedeća: bez ovog laganog metala Vaše tijelo jednostavno ne bi funkcioniralo — magnezij sudjeluje u više od 600 enzimskih reakcija, bioloških procesa i staničnih funkcija. Sukladno tome, njegovo je djelovanje vrlo raznoliko i proteže se kroz sve razine — tjelesnu, ali i mentalnu te emocionalnu. Kvaka je u tome što Vaš ga organizam ne može sam proizvesti. Zato ovu važnu tvar moramo unositi prehranom.

Njemačko društvo za prehranu (DGE) navodi procijenjene vrijednosti za odgovarajući unos magnezija. One iznose 350 mg magnezija dnevno za odrasle muškarce i 300 mg magnezija dnevno za odrasle žene.

Tko se toga dosljedno pridržava, može računati na normalne vrijednosti u punoj krvi. One za žene obuhvaćaju referentni raspon od 29,8–37,5 mg/l (što odgovara 1,23–1,54 mmol/l), a za muškarce preko 31,2–39,1 mg/l (što odgovara 1,28–1,6 mmol/l).

Međutim, BIOGENA Good Health Study*, najopsežnije europsko istraživanje o mikronutrijentima, zdravlju i dobrobiti, naglašava da uz ovaj normalni raspon postoji i optimalni raspon, koji predstavlja još bolju opskrbljenost. Taj je i kod žena i kod muškaraca najmanje 35 mg/l.

Manjak magnezija nastaje kada tijekom duljeg razdoblja unosite manje ove važne tvari nego što je trošite ili gubite (npr. pri bavljenju sportom). Takav se disbalans danas može brzo utvrditi u laboratoriju. Moderna dijagnostička središta, poput BIOGENA PLAZA, i specijalizirani medicinski stručnjaci nude najnapredniji način mjerenja magnezija – u punoj krvi. Ako je utvrđena vrijednost ispod opisanog normalnog indeksa, govori se o manjku magnezija.

Manjak magnezija može imati različite uzroke:

• Neuravnotežena prehrana: Jedan od glavnih razloga nedostatka leži u prehrani, osobito ako konzumirate namirnice koje ukupno sadrže premalo magnezija. Osobito kod jednostrane prehrane često dolazi do deficita. Isti se učinak javlja i kod dijeta. No čak i uz uravnoteženu prehranu, potrebe za magnezijem često je teško zadovoljiti. U takvim je slučajevima preporučljivo uzimati dodatke magnezija.
• Sport: Manjak magnezija može nastati i zbog povećane tjelesne aktivnosti, primjerice ako često trenirate i od svog tijela zahtijevate više nego inače.
• Stres: Živčana napetost i stres dodatni su čimbenici koji mogu dovesti do smanjene raspoloživosti magnezija u tijelu. Obrnuto, u posebno iscrpljujućim razdobljima možete poduprijeti svoju psihu unosom magnezija.
• Trudnoća ili dojenje: Magnezij je potreban svakome – pa tako i najmanjima među nama. Trudnice i dojilje stoga moraju osigurati dovoljnu opskrbu magnezijem kako za sebe, tako i za svoje dijete. Nedostatak ovog minerala može predstavljati rizik za majku i dijete te potaknuti neugodne tegobe u trudnoći(npr. zatvor, prerane trudove) i pojavu preeklampsije, ozbiljne komplikacije u trudnoći.
• Menopauza: Kod žena u menopauzi, zbog smanjene proizvodnje estrogena i pojačanog znojenja uslijed valova vrućine, može brže doći do manjka magnezija. Taj je manjak u ovoj životnoj fazi osobito neugodan, jer simptomi nedostatka mogu dodatno pojačati hormonske tegobe. Žene tada često pate od nesanice, razdražljivosti, nervoze, bezvoljnosti, depresivnih stanja, osjećaja preopterećenosti ili smanjenja gustoće kostiju.
• Bolesti i drugi razlozi: Osim toga, nedovoljna opskrba može se javiti i kod određenih bolesti koje dovode do pojačanog izlučivanja magnezija ili pri uzimanju diuretika (lijekova za izlučivanje tekućine), što povećava gubitak magnezija. Također, poremećena apsorpcija može uzrokovati manjak. Slične učinke mogu imati i pojačana konzumacija alkohola ili nasljedna sklonost. Oba čimbenika povećavaju rizik da se pojačani gubitak magnezija više ne može u potpunosti nadoknaditi prehranom.

Pitanje koje si mnogi sada postavljaju glasi: kako se očituje manjak magnezija? Postoje li znakovi upozorenja ili simptomi koji na to upućuju? Odgovor je da se manjak magnezija može manifestirati na mnogo različitih načina. No, oprez: većina tih tegoba javlja se i kod drugih bolesti ili poremećaja, zbog čega je teško dijagnosticirati manjak magnezija samo na temelju simptoma.

Relativno često se kod takvog deficita javljaju mišićne tegobe, poput grčeva u listovima, trzanja kapka ili grčeva i napetosti žvačnih mišića. Također, poremećaji srčanog ritma, nervoza i umor mogu biti znakovi manjka magnezija. Smatra se i da magnezij ima ulogu u povezanosti s nekim bolestima modernog doba, poput povišenog krvnog tlaka, koronarne bolesti srca, dijabetesa i osteoporoze.

Najvažniji simptomi manjka magnezija uključuju:

• Povećanu osjetljivost na stres
• Depresivna raspoloženja
• Glavobolje i migrene
• Poremećaje spavanja i unutarnji nemir
• Poteškoće s koncentracijom
• Smetnje osjeta, poput trnaca ili utrnulosti u rukama i nogama
• Mišićne grčeve i trzaje
• Lomljive nokte
• Dijabetes melitus
• Povišeni krvni tlak
• Probavne tegobe
• Menstrualne bolove, PMS
• Osteoporozu

Kod manjka magnezija dolazi do poremećaja fino usklađenih metaboličkih procesa u Vašem tijelu. Time nisu pogođene samo više od 600 reakcija koje ovise o magneziju, nego i ravnoteža drugih mikronutrijenata poput vitamina D, kalija i kalcija. Manjak magnezija stoga može imati dalekosežne posljedice, pri čemu se razlikuje između kratkotrajnog i dugotrajnog deficita:

• Kratkotrajan manjak magnezija: Tijelo može privremeni manjak magnezija nadoknaditi iz svojih zaliha u kostima i zubima.
• Dugotrajan manjak magnezija: Ako tijelo tijekom duljeg razdoblja raspolaže s premalo magnezija, povećava se rizik od dijabetesa, povišenog krvnog tlaka (hipertenzije), osteoporoze i drugih bolesti.

Ako ste zdravi i možete se osloniti na tijelo koje besprijekorno funkcionira, manji se manjak magnezija u pravilu može nadoknaditi pravilnom prehranom. No ako se već razvio izražen manjak magnezija, teško ga je nadomjestiti isključivo odgovarajućom hranom. U tom je slučaju učinkovitije posegnuti za odgovarajućim dodacima prehrani.

No, oprez: za uspješno uklanjanje postojećeg manjka magnezija potrebna je određena doza strpljenja i ustrajnosti. Ovisno o težini manjka, Vašem fizičkom stanju i preporučenoj terapiji, ponovno punjenje zaliha magnezija može trajati različito dugo. U svakom slučaju, trebate računati s najmanje tri mjeseca.

U određenim životnim situacijama može biti korisno povećati unos magnezija preventivno, kako do manjka uopće ne bi došlo. To se, primjerice, odnosi na razdoblje trudnoće ili dojenja, ako intenzivno trenirate ili se nalazite u osobito stresnom razdoblju.

Magnezij je dostupan u različitim oblicima primjene. Najbolju podnošljivost postižu proizvodi izrađeni prema principu čistih tvari (najčešće kapsule magnezija). To jamči da su proizvodi bez nepotrebnih pomoćnih i dodatnih sastojaka. Od ovog principa „manje je više” koristi ima i bioraspoloživost — što znači da Vaše tijelo može bolje apsorbirati mineralne tvari.

Magnezij je za Vaše tijelo životno važan “pogonski” energent. No, ne raspolaže svatko njegovim dovoljnih zalihama. Manjak magnezija može se očitovati raznim simptomima. Potpunu sigurnost o vlastitom statusu magnezija dobit ćete jedino modernom laboratorijskom dijagnostikom. Ona je korisna i pri ponovnom punjenju zaliha magnezija, kada je riječ o individualnom doziranju, trajanju primjene i praćenju terapijskog napretka.