Bakar
Radi se o vitalnom elementu u tragovima, čija se važnost za zdravlje često podcjenjuje. Ljudski organizam ga ne može sam proizvesti, stoga bakar moramo unositi prehranom.
Element u tragovima bakar
Bakar je sastavni dio brojnih enzima i uključen je u mnoge različite metaboličke procese. Na primjer, bakar igra ulogu u formiranju vezivnog tkiva, u transportu željeza u tijelu te u živčanom i energetskom metabolizmu.
Što je element u tragovima bakar?
Mineral se nalazi u Zemlji u mnogim dijelovima svijeta, posebno u bazaltnim strukturama. Bazaltne strukture su vulkanskog porijekla; bakar se taloži u Zemljinoj kori. Minerali bakra čine cijelu obitelj minerala koja ima različite sadržaje čistog bakra. Općenito, rude bakra su široko rasprostranjene diljem svijeta. Uglavnom se koriste i prerađuju industrijski.
Koje funkcije ima bakar u ljudskom tijelu?
Kod ljudi se bakar uglavnom skladišti u jetri, a zatim se po potrebi otpušta u tijelo putem žuči. Utječe na mnoge tjelesne funkcije prvenstveno zato što je sastavni dio raznih enzima. Ugrađuje se u proteinske spojeve.
Ovi enzimi se također nazivaju metaloenzimi. Enzimi imaju katalitički učinak: omogućuju određene biokemijske reakcije i procese u ljudskom tijelu. Bakar također igra ulogu u staničnom disanju. Budući da također štiti stanice od oksidativnog stresa, element u tragovima je antioksidans. Antioksidansi neutraliziraju tzv. slobodne radikale. Ove agresivne molekule kisika svojom visokom reaktivnošću oštećuju stanice. To rezultira procesima oksidacije, sličnim onima koji se događaju kada metali hrđaju. Reaktivne čestice povezuju se s bolestima, kao i procesima starenja i razgradnje u ljudskom tijelu. Uzrokuju ih UV zračenje, pušenje, stres, neuravnotežena prehrana i drugi čimbenici. Bakar, u kombinaciji s drugim antioksidansima poput vitamina C, vitamina E i selena, može zaštititi stanice od oksidativnih procesa.
S druge strane, višak čistog bakra u ljudskom tijelu može pridonijeti stvaranju slobodnih radikala. Stoga je, kada je u pitanju mikroelement bakar, vrlo važno koliko ga unosimo u organizam.
Europska agencija za hranu (EFSA) potvrđuje ove izjave za bakar:
- Bakar doprinosi održavanju normalnog vezivnog tkiva.
- Bakar doprinosi normalnom metabolizmu energije.
- Bakar doprinosi normalnom funkcioniranju živčanog sustava.
- Bakar doprinosi normalnoj pigmentaciji kose.
- Bakar doprinosi normalnoj pigmentaciji kože.
- Bakar doprinosi normalnom funkcioniranju imunosnog sustava.
- Bakar pomaže u zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
Hrana s bakrom
Poluplemeniti metal nalazi se u raznim namirnicama kao što su:
- Čokolada
- Jetra
- Žitarice
- Povrće
- Orašasti plodovi
- Morske životinje
Potreba za bakrom
DGE (Njemačko društvo za prehranu) postavlja potrebe za bakrom za adolescente i odrasle između 1,0 i 1,5 mg dnevno. Neki stručnjaci za prehranu također smatraju da su potrebe između 2 i 4 mg prikladne. Potrebe se mogu razlikovati pojedinačno i s obzirom na različite životne uvjete: primjerice, intenzivan stres uzrokuje da tijelo isprazni zalihe bakra, posebno u jetri i povuče više bakra u krv. Kao rezultat toga, ukupna potreba za elementom u tragovima ima tendenciju povećanja. Cink negativno utječe na apsorpciju bakra u crijevima. Stoga prehrana općenito također ima utjecaj na apsorpciju i iskorištenje bakra. Normalne razine bakra u krvi su između 74 i 131 µg/dL kod odraslih. U urinu se normalno izluči maksimalno 60 µg u 24 sata.
Premalo bakra i previše bakra?
Iako je bakar važan za nas ljude kao element u tragovima, također je potencijalno toksičan teški metal. Stoga je važno da tijelo ne apsorbira i ne iskoristi ni premalo ni previše bakra. Procjena razine bakra u ljudskom organizmu djelomično je komplicirana zbog bolesti skladištenja bakra koje se javljaju kod nekih ljudi.
Neki pate od nasljednog poremećaja metabolizma bakra i pohranjuju previše bakra u jetri, a kasnije i u drugim dijelovima tijela kada je sposobnost apsorpcije jetre iscrpljena.
Procjena sadržaja bakra u pojedinačnim slučajevima također je teška jer se neke bolesti i trudnoća mogu povezati s povišenim razinama bakra. U tim slučajevima te povišene razine nisu uvijek štetne. Da bi se to postiglo, moraju se razmotriti sve okolnosti pojedinog slučaja.
Pojedinačna mjerenja bakra u krvi mogu biti od malog značaja. Ovdje liječnik također mora biti dobro upućen u temu bakra, kao što je ortomolekularna medicina. Specijalisti ortomolekularne medicine specijalizirali su se za mikronutrijente, njihove učinke i potrebe.
Zaključak: Esencijalni element u tragovima bakar treba pažljivo dozirati u dodacima prehrani. Nutritivni nedostatak bakra rijedak je zbog rasprostranjenosti minerala u tlu te biljnoj i životinjskoj hrani. Međutim, to nije nemoguće uz loše uravnoteženu prehranu. Ako ste u nedoumici, trebate se posavjetovati sa svojim liječnikom prije uzimanja preporučene dnevne potrebe bakra putem dodatka prehrani. Mogla bi se preporučiti i laboratorijska pretraga za određivanje sadržaja bakra u tijelu.
Bakar ima ulogu prvenstveno u dodacima prehrani koji imaju za cilj ponuditi sveobuhvatnu opskrbu svim mineralima i elementima u tragovima koji su potrebni tijelu.
Dodaci prehrani kojima je cilj podržati izgled kože i kose također često sadrže niske razine bakra. Na primjer, svatko tko uzima veće doze cinka s dodatkom prehrani tijekom hladne sezone trebao bi pripaziti na utjecaj bakra.
