Minerali
Minerali su beživotne tvari koje su vitalne za naše tijelo. Jer ga samo uz njihovu pomoć možemo izgraditi i pokrenuti naš metabolizam. Zbog toga je još važnije opskrbiti tijelo dovoljnom količinom minerala putem prehrane.

Minerali – neophodni za život
Posebnu pozornost treba obratiti na mineralnu ravnotežu kada postoji povećana potreba za njima, kao što se može dogoditi tijekom rasta, tijekom trudnoće/dojenja ili kod profesionalnih sportaša.
Što su minerali i zašto su važni?
Minerali su prirodne, anorganske tvari koje su bitne (= vitalne) za nas ljude. Bez obzira rastemo li, plešemo ili probavljamo – bez njih ništa ne funkcionira. Minerali služe, između ostalog, kao gradivni blokovi za kosti, zube, kosu i nokte te čine osnovu za ravnotežu tekućine, živčanih impulsa i hormonalnih procesa. Posebnu pozornost treba obratiti na mineralnu ravnotežu kada postoji povećana potreba, kao što se može dogoditi tijekom rasta, trudnoće /dojenja ili kod profesionalnih sportaša. Budući da naše tijelo ne može samo proizvesti ove hranjive tvari, potrebno ih je svakodnevno unositi u dovoljnim količinama našom prehranom.
Koja je razlika između elemenata u tragovima i makroelemenata?
Minerale možemo podijeliti na makroelemente i elemente u tragovima. Ime govori sve: dok naše tijelo zahtijeva značajne količine određenih elemenata, istovremeno mu je potrebno i minimalno prisustvo elemenata u tragovima. Prema tome, prvi se nalaze u većim količinama i našem organizmu (preko 50 mg po kg tjelesne težine), dok su drugi prisutni samo u niskim koncentracijama (manje od 50 mg po kg tjelesne težine). Iznimka od ove klasifikacije je željezo, koje je klasificirano kao element u tragovima zbog svojih funkcija - unatoč svom sadržaju od cca 60 mg po kg tjelesne težine.
Toliko o teoriji! U praksi, međutim - na zbunjujući način za neke - pojam minerali često se koristi kao sinonim za makroelemente, dok se razlika u terminologiji za mikroelemente i dalje održava.
Koji minerali postoje i koji su potrebni tijelu?
Pregled glavnih i najvažnijih elemenata u tragovima:
Svaki od ovih minerala obavlja važne zadaće u našem tijelu. Zato je važno paziti da naše tijelo uvijek bude dovoljno opskrbljeno svim tim mineralima – jer ako jedan nedostaje, nijedan drugi ga ne može nadomjestiti.
Najvažniji minerali – poznati i kao makroelementi
Kalcij
Kalcij je peti najčešći element u Zemljinoj kori i stoga je rasprostranjen u vodi, stijenama, tlu i živim bićima. Ljudsko tijelo sadrži oko kilogram kalcija, a gotovo sav se nalazi u kostima. Ova raspodjela odražava snagu ovog minerala za kostur. Osim što održava normalne kosti i zube, kalcij doprinosi normalnoj funkciji mišića i živaca te normalnom zgrušavanju krvi.
U hrani životinjskog podrijetla, kalcij je lako dostupan u mlijeku i mliječnim proizvodima i sadržan je u značajnim količinama. Neko povrće poput kelja, komorača i brokule, kao i orašasti plodovi poput badema, brazilskog oraha i lješnjaka također se smatraju bogatim izvorom kalcija.
Magnezij
Magnezij ima ulogu u gotovo svim metaboličkim procesima i stanicama. Posebno je važan za rad mišića, živaca i živčanog sustava, razvoj stabilnih zubiju i kostiju te za ravnotežu elektrolita u tijelu.
Kao bitna komponenta klorofila, magnezij je sadržan u izobilju i u svom zelenom povrću. Osim toga, proizvodi od cjelovitih žitarica, zobene pahuljice, orašasti plodovi i mahunarke sadrže značajne količine minerala. Od namirnica životinjskog podrijetla zadovoljavanju potrebe doprinose meso, riba, mlijeko i mliječni proizvodi.
Natrij
Natrij je najčešći i najrašireniji elektrolit u ekstracelularnom (= izvanstaničnom) prostoru. U prehrani se obično susrećemo s natrijem u obliku kuhinjske soli (= natrijev klorid). Dok je "bijelo zlato" nekada bilo tražena, ali rijetka sirovina, danas se situacija iz temelja promijenila. Stručnjaci redovito raspravljaju o negativnim posljedicama konzumiranja previše soli.
Kalij
Kalij je četvrti najzastupljeniji element u našem tijelu. Za razliku od svog suparnika natrija, kalij se uglavnom nalazi unutar stanice (98%). Ovaj element je osobito važan za održavanje normalnog krvnog tlaka, za rad živaca i za rad mišića.
Obilne količine kalija nalaze se prvenstveno u hrani biljnog podrijetla – posebice mahunarkama, voću i povrću te proizvodima od cjelovitih žitarica. Hrana životinjskog podrijetla, masti, ulja i visoko prerađena hrana, s druge strane, općenito se smatraju siromašnima kalijem.
Klor
Klorid se uglavnom nalazi u ekstracelularnom (= izvanstaničnom) prostoru i važan je partner natriju. Kao element je dio naše želučane kiseline i svojim stvaranjem doprinosi normalnoj probavi.
Fosfor
Fosfor igra ulogu u brojnim zadacima u tijelu. Ponekad doprinosi normalnom metabolizmu energije i normalnim funkcijama staničnih membrana. Fosfor također pomaže u održavanju normalnih kostiju i zubiju.
U prehrani se susrećemo s ovim elementom u gotovo svim namirnicama – pri čemu životinjski izvori pružaju više od biljnih.
Sumpor
Svima su nam poznati kalcij i magnezij. Sumpor, s druge strane, živi u sjeni, iako je treći najčešći element u tijelu.
To je zbog činjenice da se kvantitativni element apsorbira u hrani u vezanom obliku (npr. kroz dvije aminokiseline koje sadrže sumpor, cistein i metionin), pa se stoga ne doživljava kao neovisni kvantitativni element, nego se promatra u drugom kontekstu.
Sumpor se nalazi u brojnim namirnicama. Osobito izvori proteina, kao što su meso, jaja i mliječni proizvodi, sadrže sumpor. Ali određena biljna hrana, poput češnjaka, luka i kupusa, također se smatra izvorom sumpora.
Pregled minerala i njihovih zadaća i funkcija
Minerali mogu preuzeti različite funkcije u tijelu - ali također dijele neke zadatke jedni s drugima. Pregled najvažnijih funkcija:
Mineral i njihova zadaća/funkcija |
Preporučeni unos ili procjene za odrasle DGE mg/dan |
Kalcij podržava...
|
1000 muškarci/1000 žene |
Magnezij podržava...
|
350 muškarci/300 žene |
Kalij podržava...
|
4000 muškarci/4000 žene |
Klorid podržava...
|
2300 muškarci/2300 žene |
Fosfor podržava...
|
700 muškarci/700 žene |
Tablica: Minerali: zadaci i dnevne potrebe


