Aminokiseline
Stres, naporni sportski treninzi i posebne životne situacije dovode do povećane potrebe za aminokiselinama. Ako količina koju tijelo proizvede ili unese hranom nije dovoljna, dodaci prehrani imaju smisla.
Osnovna tvar za naš život
Voda i bjelančevine su tvari bez kojih nijedno živo biće ne može postojati. Aminokiseline su najmanji gradivni blokovi proteina. Samo 20 aminokiselina je dovoljno da naše tijelo izgradi sve vlastite proteinske strukture.
Podijeljeni su u tri skupine, njihova interakcija određuje funkciju našeg tijela.
Klasifikacija aminokiselina
Esencijalne aminokiseline
Druga skupina se naziva esencijalne ili nezamjenjive aminokiseline. Moraju se unositi hranom ili pripravcima, u slučaju nedostatka. Devet esencijalnih aminokiselina su:
Neesencijalne aminokiseline
Normalno zdravo tijelo je u stanju samo proizvesti neke od 21 aminokiselina. Ova skupina se stoga naziva neesencijalnim ili nezamjenjivim aminokiselinama. Tu spadaju:
- Alanin
- Asparagin
- Asparaginska kiselina
- Glutaminska kiselina
- Glicin
- Prolin
- Serin
- Selenocistein
Semiesencijalne aminokiseline – posebni gradivni blokovi
Njihov znanstveni naziv mogao bi zavarati: poluesencijalne ili djelomično izmjenjive aminokiseline su sve samo ne nevažne. Aminokiseline iz ove skupine nezamjenjive su, osobito u stresnim situacijama, s velikim fizičkim i psihičkim naporima, ozljedama i infekcijama. Arginin, cistein, glutamin i tirozin imaju važnu ulogu kod novorođenčadi i adolescenata, ali i kod bolesnika s metaboličkim bolestima. Osim toga, ove aminokiseline su neophodne kako bi se osigurala uravnotežena proizvodnja i iskorištenje svih aminokiselina.
Neproteinogene aminokiseline
Izvori esencijalnih i semiesencijalnih aminokiselina
Proteine koje moramo unositi hranom dobivamo iz biljnog i životinjskog podrijetla. Pri tome vrijedi da se životinjski proteini obično bolje iskoriste jer su u svom sastavu sličniji našim vlastitim proteinima. Proteini iz biljnih izvora moraju se kombinirati ili biti prisutni u većim količinama u našoj prehrani kako bi adekvatno opskrbili naš organizam.
Biljni izvori proteina
S izuzetkom orašastih plodova i sjemenki kao što su sjemenke bundeve, konoplje, sezama i njihovih ulja, biljni proteini sadrže manje masti od životinjskih proteina. Imaju sekundarne biljne tvari koje imaju zdravstvene prednosti. Glavni izvori proteina, a time i esencijalnih aminokiselina su:
- Mahunarke poput slanutka, soje, leće
- Orašasti plodovi i sjemenke
- (Cjelovite) žitarice
- Vrste kupusa
Izvori životinjskih proteina
Iako su kokošja jaja osnova za izračun iskoristivosti bjelančevina, ona nipošto nisu vodeći izvor životinjskih bjelančevina. Tvrdi sirevi kao što su ementaler i parmezan, crveno meso od govedine i divljači, riba i morski plodovi superiorniji su od jaja. Ostali važni izvori su:
- Glavni izvori: tvrdi sirevi, crveno meso, riba i plodovi mora
- Perad
- Iznutrice
- Kvark (skuti sir)
- Svježi sir
Struktura proteina
Protein se sastoji od nevjerojatne količine od 100 do 22.000 aminokiselina. Pri tome je 21 aminokiselina povezano u različitim redoslijedima, ovisno o izvoru. Taj redoslijed naziva se primarnom strukturom ili sekvencom aminokiselina. Pojedinačna struktura je genetski unaprijed određena i ima za posljedicu da svaki tip proteina ima specifična svojstva.
Aminokiseline međusobno stvaraju veze. Tako mogu nastati lanci od dvije aminokiseline (= peptidi), tri aminokiseline (= tripeptidi) i do deset aminokiselina (= oligopeptidi). Veze koje se sastoje od više od deset aminokiselina nazivaju se polipeptidi.
Interakcija aminokiselina
Nije samo izgradnja sekvence aminokiselina složen proces, već i sinteza aminokiselina iz drugih aminokiselina. Cistein se sintetizira iz metionina. Ako u tijelu zbog metaboličke bolesti fenilketonurije nedostaje mogućnost proizvodnje tiroksina iz fenilalanina, potrebno je ograničiti unos fenilalanina kroz hranu, a istovremeno unositi tiroksin.
Osim toga, aminokiselina koja se najmanje unosi hranom određuje koliko tijelo uopće može proizvesti vlastitog proteina. Ta najmanje unesena aminokiselina naziva se ograničavajućom aminokiselinom. Ako je ona iscrpljena metaboličkim procesima, ne može se proizvesti više tjelesnog proteina. Ako neka aminokiselina potpuno nedostaje, tada je proizvodnja proteina potpuno zaustavljena.
Ovo ograničenje također je vrlo osjetljiv proces koji jasno pokazuje zašto nepravilna prehrana ili visoki stres, bolest ili vrhunski sport mogu poremetiti normalnu ravnotežu aminokiselina.
Aminokiseline i njihova uloga u organizmu
Proteini koji se unose hranom razlažu se u aminokiseline u dvanaesniku i tankom crijevu: oni su krajnji proizvod probavnog procesa. Kroz resice crijeva ulaze u krvotok i zatim putem portalne vene u jetru. Ovdje se koriste za izgradnju krvnih proteina i na taj način dolaze do svih tjelesnih stanica.
Ako jetra, kao važan organ za pretvorbu aminokiselina, zbog bolesti, nepravilne prehrane ili zloupotrebe alkohola nije potpuno funkcionalna, to utječe na pretvorbu aminokiselina.
Što rade aminokiseline? Proteini i aminokiseline su uključeni u sljedeće:
- Izgradnja vlastitog proteina tijela
- Izgradnja enzima, hormona i antitijela
- Obnova stanica
- Osnovna tvar hrskavice, vezivnog tkiva i kože
- Funkcija podrške i zaštite
- Vezanje i transport vode
- Prijenos hranjivih tvari, kisika, hemoglobina
Nedostatak ugljikohidrata i proteina
Višak proteina koristi se za proizvodnju energije. To također znači da u slučaju nedostatka proteina može doći do gubitka energije.
S druge strane, nedostatak ugljikohidrata može dovesti do poremećaja ravnoteže aminokiselina. U tom slučaju, tjelesni proteini se razgrađuju, a aminokiseline koje se pritom dobiju koriste se za stvaranje glukoze. Ako je unos ugljikohidrata u ravnoteži, tijelo može stvarati nezamjenjive aminokiseline iz ugljikohidrata i masti.
Povećana potreba za aminokiselinama: kada se osloniti na dodatke aminokiselina?
Jednostrana prehrana s industrijski proizvedenim proizvodima, stroge dijete za mršavljenje, Low Carb dijete uz istovremeno premali unos proteina (to također vrijedi za unos proteina niže kvalitete) ili netolerancije na određene namirnice često su razlog što tijelu nije dostupna dovoljna količina energije. No, i sportske aktivnosti poput planinarenja, višesatnih treninga ili vrhunskog sporta iscrpljuju zalihe proteina. Isto vrijedi i za posebna opterećenja poput stresa, bolesti i oporavka.
U tim slučajevima može se pribjeći aminokiselinama kao dodatku prehrani. Kao uravnotežena mješavina ili kao pojedinačni pripravci, doprinose uravnoteženom unosu esencijalnih aminokiselina i neproteinogenih aminokiselina. Na taj način daju važan doprinos našim tjelesnim funkcijama i našem blagostanju.
Kupujte aminokiseline: uzimajte dodatke prehrani kao što su kapsule i "stickovi"
Ukoliko želite kupiti aminokiseline, BIOGENA nudi široku ponudu visokokvalitetnih amino pripravaka u obliku kapsula i praktičnih "stickova" u obliku praha u vrećicama. Ovi pažljivo formulirani dodaci prehrani podupiru opskrbu esencijalnim i semi-esencijalnim aminokiselinama, što često nije dovoljno pokriveno samo prehranom.
Bilo da podržavate izgradnju mišića, pospješujete regeneraciju ili za opće blagostanje – u BIOGENI ćete pronaći sve što Vam je potrebno. Na primjer, kapsule Aufbau Formula B-Map® (Obnavljajuća Formula B-Map® 12) s 12 aminokiselina s vrhunskim kompleksom aminokiselina ili prah s visokim dozama kao što je BIOGENA Sports kalij magnezij s L-glutaminom s posebnim aktivnim kompleksom za sportaše. Pripravci u obliku praha ili kapsula mogu se lako integrirati u svakodnevni život i oduševiti najvišom kvalitetom.
Procjena kvalitete aminokiselina kao dodataka prehrani
Biološka vrijednost razvijena je za procjenu prehrambene kvalitete proteina. Protein visoke biološke vrijednosti sadrži sve esencijalne aminokiseline u idealnom omjeru koji optimalno podržava tijelo u izgradnji proteina. Izvori životinjskih proteina obično imaju posebno visoku vrijednost, dok biljnim proteinima često nedostaje jedna ili dvije aminokiseline. Kako bi se to nadoknadilo, aminokiseline koje nedostaju mogu se posebno nadopuniti, čime se povećava biološka vrijednost. Taj se učinak može postići i svjesnim kombiniranjem različitih namirnica različitih bioloških vrijednosti.
