Esencijalni elementi u tragovima u ljudskom tijelu
- Krom (Cr)
- Kobalt (Co)
- Željezo (Fe)
- Jod (I)
- Bakar (Cu)
- Mangan (Mn)
- Molibden (Mo)
- Selen (Se)
- Silicij (Si)
- Cink (Zn)
Ovi elementi u tragovima nazivaju se esencijalnim jer njihov nedostatak u tijelu može dovesti do poremećaja rada organizma.
Male količine - velika uloga
Sljedeći elementi u tragovima smatraju se esencijalnim. Kao što sami naziv govori, potrebni su nam - makar i u malim količinama - za funkcioniranje organizma.
Jod
Neophodan za hormone štitnjače: Kao sastavni dio hormona štitnjače, element u tragovima jod ima važnu ulogu u štitnjači „ubrzanje“. Štitnjača kontrolira niz tjelesnih funkcija putem svojih hormona. Vaši hormoni ne utječu samo na protok kisika i energije kroz tijelo, već i na metabolizam mnogih hormona i reguliraju ravnotežu topline. Oni također kontroliraju razvoj organa, rast i metabolizam proteina i masti. Važni prirodni izvori joda u prehrani prvenstveno su morska riba i plodovi mora. Potreba za elementom u tragovima, koji je neophodan za intelektualni razvoj nerođenog djeteta, povećava se, osobito tijekom trudnoće. Jod se uglavnom nalazi u masnoj morskoj ribi poput štuke. Biljni izvori joda su morske alge poput mjehurastog bračića.
Mangan
Element u tragovima za kosti: mangan je esencijalni element u tragovima koji se u tijelu nalazi samo u vrlo malim količinama u usporedbi s drugim esencijalnim mikronutrijentima. Unatoč maloj zastupljenosti, mangan ima važnu ulogu u brojnim metaboličkim procesima. Mangan je potreban za održavanje normalnih kostiju i za normalan energetski metabolizam. Osim toga, mangan, kao sastavni dio antioksidativnog enzima SOD (superoksid dismutaza), pomaže u zaštiti stanica od oksidativnog oštećenja uzrokovanog slobodnim radikalima. Mangan se nalazi u životinjskim i biljnim tkivima - koja se smatraju bogatijima manganom.
Krom
Važan element u tragovima u metabolizmu šećera: krom je bitan element u tragovima koji ima važnu ulogu u metabolizmu šećera u tijelu. Nakon jela, glukoza dobivena iz ugljikohidrata prenosi se u stanice. Inzulin je neophodan za ovaj proces. Ali krom također ima aktivnu ulogu u ovom procesu i tako doprinosi održavanju normalne razine šećera u krvi. Razne okolnosti mogu dovesti do povećane potrebe za ovim elementom u tragovima. Krom je osobito važan u tipičnoj zapadnoj prehrani bogatoj ugljikohidratima, budući da igra ulogu u iskoristivosti makronutrijenata (npr. ugljikohidrata i masti). Starost ili visoka razina tjelovježbe također mogu povećati dnevne potrebe za kromom. Značajne količine kroma nalaze se prvenstveno u telećoj jetri, pivskom kvascu, pšeničnim klicama, ali i u proizvodima od cjelovitih žitarica te mesu. S druge strane, općenito se smatra da voće i povrće imaju malo kroma.
Molibden
Važan za metabolizam proteina koji sadrže sumpor: molibden je manje poznati element u tragovima koji je uključen u prirodni metabolizam aminokiselina, koje sadrže sumpor u ljudskom organizmu. Budući da molibden ne može proizvesti tijelo samo, on je jedan od bitnih elemenata u tragovima koji se mora redovito unositi prehranom. Namirnice poput graha, lisnatog povrća, orašastih plodova ili jetre posebno su bogate molibdenom. Osim toga, pijenje mineralne vode ili tvrde vode iz slavine također može pridonijeti dnevnoj opskrbi molibdenom.
Selen
Selen je 1818. godine otkrio švedski kemičar Berzelius. Zbog svog srebrno-sivog sjaja, ime je dobio po grčkoj božici Mjeseca Seleni. Selen je sastavni dio mnogih enzima i proteina. Između ostalog, selen ima ulogu u regulaciji metabolizma štitnjače, podupire održavanje normalne kose i noktiju te, kao dio antioksidativne mreže, doprinosi zaštiti stanica od agresivnih molekula, tzv. slobodnih radikala.
Selen je najvećim dijelom sadržan u proteinskoj frakciji. U skladu s tim, hrana bogata selenom uključuje meso, ribu, iznutrice i orašaste plodove. Sadržaj selena u brazilskom orahu je posebno izvanredan, jer sadrži oko 70 do 90 µg selena po orahu.
Cink
Nakon željeza, cink je drugi najčešći element u tragovima u tijelu i potreban je za brojne biokemijske procese. Između ostalog, cink doprinosi održavanju funkcije normalnog imunosnog sustava i pomaže u zaštiti stanica od oksidativnog stresa. Osim toga, cink utječe na mnoge stanične funkcije: on je sastavni dio brojnih enzima, ima regulatornu ulogu u hormonalnoj ravnoteži i dio je sinteze proteina ili gradivnih blokova DNK. Osim toga, uključen je u rast i diferencijaciju stanica.
Namirnice životinjskog podrijetla posebno su važne za opskrbu ljudi cinkom. S jedne strane, obično sadrže veće koncentracije cinka, a s druge strane, veća je i bioraspoloživost cinka iz životinjskih izvora. Biljni izvori cinka uključuju špinat, zobene pahuljice, pšenične klice i proizvode od cjelovitih žitarica.
Bakar
Bakar je jedan od manje poznatih elemenata u tragovima. Sastojak je brojnih enzima i uključen je u mnoge različite metaboličke procese. Primjerice, bakar ima ulogu u stvaranju vezivnog tkiva, transportu željeza u tijelu ili u živčanom i energetskom metabolizmu. Ali također doprinosi normalnim imunološkim funkcijama i djeluje u tjelesnom sustavu antioksidativne zaštite. Na unos bakra može utjecati dugotrajno uzimanje većih količina cinka. Bakar i cink natječu se za apsorpciju u tijelu. Stoga pri dugotrajnom uzimanju cinka treba paziti na dovoljan unos bakra.
Željezo
Željezo je uključeno u mnoge procese u ljudskom organizmu. Sastavni je dio crvenih krvnih stanica i potreban je tijelu za stvaranje krvi i prijenos kisika. O dovoljnim količinama željeza ovisi i imunosni sustav. Primjerice, teleća, svinjska jetrica, mahunarke i zobene pahuljice smatraju se bogatima željezom.
Nakon kisika, silicija i aluminija, željezo je četvrti najčešći element na Zemljinoj površini s oko 5% zastupljenosti. U ljudskom organizmu prisutan je u koncentraciji od 50 do 60 mg po kg tjelesne težine, što odgovara ukupnoj količini od 3,5 do 4 g željeza za osobu tjelesne težine 70 kg. Željezo je sastavni dio crvenih krvnih stanica i potrebno je tijelu za stvaranje krvi i prijenos kisika. O dovoljnim količinama željeza ovisi i imunosni sustav.
Željezo je svakako najistaknutiji element u tragovima, jer je njegov nedostatak vrlo čest. Stoga je oko 20% žena u generativnoj dobi nedovoljno opskrbljeno. Utoliko je važnije i bolje saznati više o temi.
Postoje i drugi elementi u tragovima koji se pojavljuju u tijelu, ali nije jasno jesu li esencijalni. To uključuje arsen, nikal, vanadij i kositar.
Međutim, drugi elementi poput magnezija, kalcija, natrija, kalija i fosfora potrebni su tijelu u većim količinama. Obično se jednostavno nazivaju minerali, ponekad i makroelementi. Različita imena jednostavno ovise o količini u kojoj ljudski organizam treba element.
Analiza hranjivih tvari
Kako biste detaljnije upoznali vlastiti status mikronutrijenata ili vlastitu zalihu elemenata u tragovima, neophodna je laboratorijska pretraga. Mikronutrijenti se mogu otkriti u tijelu pomoću dva krvna testa. Ili analizim seruma, ili analizom krvi. Ova vrsta analize nutrijenata često otkriva nedostatke u području elemenata u tragovima, osobito kod starijih ljudi.
Nakon laboratorijske pretrage razgovarat ćete s liječnikom kako biste saznali više o vrijednostima krvi i postoji li manjak na nekom području.
