Zdravlje djece
Prehrana ima velik utjecaj na dobrobit, posebno tijekom rasta i kada je potrebna mentalna sposobnost. Ako djeca ne unose dovoljno vitamina, minerala, elemenata u tragovima i zdravih masnih kiselina, njihovo tijelo ne može pravilno funkcionirati.
Djeca i zdrava prehrana
Ne, neću jesti ovu juhu! Poznajete li djecu koja odbijaju sve osim svoje jedine omiljene hrane? Naravno, intenzivne godine rasta i učenja zahtijevaju resurse. Zato nudimo mikronutrijente koje djeca mogu lako unositi.
Potrebe za vitaminima kod djece i adolescenata – što je važno za razvoj?
Potrebe za hranjivim tvarima posebno su povećane u fazama rasta kada se djeca fizički i psihički mijenjaju. Vježbanje nekoliko puta tjedno (u nogometnom ili teniskom klubu) također rezultira povećanom potrebom.
Bez obzira da li od male bebe do djeteta, ili od djeteta do adolescenta: kako rastemo, potreba za vitaminom C raste. Vitamin C ne samo da podržava imunološki sustav, već također doprinosi normalnom metabolizmu energije. Vitamin također igra važnu ulogu za živce i psihu. Ako se zalihe vitamina C ne popune, to može utjecati na opću dobrobit.
Neoštećena ravnoteža vitamina D također je neophodna za djecu. Vitamin je posebno važan za kosti i mišiće. U našim geografskim širinama poznat je i kao vitamin sunca i igra važnu ulogu u imunosnom sustavu. Zimi naše tijelo crpi pohranjeni vitamin D iz ljeta. No, ako ljeti ne apsorbirate dovoljno vitamina D (primjerice malo vremena provodite vani), nedostajat će vam dragocjeni vitamin D i u sezoni s malo sunca.
Oligoelement željezo brine se za sprječavanje umora i iscrpljenosti tijekom faza rasta. Također podržava imunosni sustav i energetski metabolizam. Tijekom rasta, djeci i mladima potrebno je prvenstveno za podršku mišićnoj masi, jer je željezo glavna komponenta crvenog mišićnog pigmenta mioglobina.
Kalcij je također neophodan za zdrav rast. Prvenstveno je potreban za formiranje kostura jer doprinosi normalnom formiranju kostiju i mišića. Također podržava energetski metabolizam. Kalcij se uglavnom nalazi u mliječnim proizvodima kao što su mlijeko, jogurt, skuta ili sir. Specifično, uglavnom zeleno povrće također sadrži značajnu količinu kalcija. Brokula, špinat, grašak, poriluk i kelj također su važni izvori kalcija. Kalcijem su bogati i sezam, bademi i orasi.
Često podcijenjen element u tragovima za rast je jod. Budući da je naša prehrana obično siromašna jodom, teško je normalnom prehranom unijeti dovoljno joda. Jod igra važnu ulogu za štitnjaču, koja je posebno ugrožena ubrzanim rastom tijekom puberteta. Jod također utječe na kognitivne funkcije i živčani sustav.
Vijesti iz znanosti
Traženje mikronutrijenata, pronalaženje potrebe za djelovanjem
Kako zapravo izgleda opskrba djece hranjivim tvarima u EU? Znanstvenici su se pozabavili ovim pitanjem i objavili svoje rezultate u časopisu “Clinical Nutrition”.
Pregledna studija: Vitamin D nedostaje djeci s prekomjernom težinom
Djeci s prekomjernom tjelesnom težinom nije lako: ne samo da ih vršnjaci zadirkuju, već imaju i povećani rizik oboljevanja od bolesti koje inače pogađaju samo odrasle. Aktualna studija pokazuje da su oni također u nepovoljnijem položaju kada je riječ o opskrbi vitaminom D u usporedbi sa svojim vršnjacima normalne težine.
9 savjeta za roditelje: pravilna prehrana za djecu - ostanite zdravi, izbjegavajte bolesti
-
Dovoljno pijte
Zdrava i raznolika prehrana počinje pravilnim unosom tekućine. Djeci se preporučuje oko 1,5 do 2,5 litara dnevno. Ovdje biste trebali koristiti vodu, razrijeđene voćne sokove i nezaslađene biljne čajeve. Limunada ili pića s kofeinom bi trebala biti dopuštena samo u posebnim prilikama. Osim pića, voće i povrće također može tijelu osigurati tekućinu tijekom dana.
-
5 porcija voća i povrća dnevno
Njemačko nutricionističko društvo preporučuje pet porcija povrća i voća svaki dan - podijeljeno na tri porcije povrća i dvije porcije voća dnevno. Idealna je mješavina sirovog, pirjanog i kuhanog povrća.
-
Ne zaboravite kalcij
Zeleno povrće, ukusni orašasti plodovi i sjemenke za grickanje te nemasni mliječni proizvodi važni su izvori kalcija i stoga su neophodni u dječjoj prehrani. Kalcij je potreban za održavanje normalnih zubi i kostiju. Također podržava rad mišića i utječe na diobu stanica.
-
Pojedite doručak kao car
Doručak je najvažniji obrok u danu. Djeci je posebno važna energija ujutro kako bi dan započeli snažni. Što kažete na musli s jogurtom i voćem? Ovo se može pripremiti na kreativan način prilagođen djeci u samo nekoliko jednostavnih koraka. Topla kaša s voćem ili integralni kruh sa sirom i povrćem također su prikladni kao zdravi doručak.
-
Omega-3 masne kiseline
Riba bi se trebala naći na jelovniku barem jednom tjedno. Hladnovodna riba (sardina i druge) bogata je zdravim omega-3 masnim kiselinama i bitna je za djecu. Dokozaheksaenska kiselina (DHA) pomaže u održavanju normalne funkcije mozga. Također podržava vid. Ako želite unositi Omega 3 u obliku ulja, to možete činiti u obliku repičinog ulja, lanenog ulja ili ulja oraha.
-
Slatkiši i brza hrana
Svatko tko kod kuće voli slatko zna koliko je teško reći ne slatkom i slanom. Slatkiše, čips i sl. treba jesti samo u iznimnim slučajevima (maksimalno dva puta tjedno). Svjestan i odgovoran pristup slasticama i brzoj hrani treba ukorijeniti od ranog djetinjstva. Da, međuobrok, ali umjereno!
-
Budite uzor
Važno je ne prisiljavati dijete da jede, već postaviti jasna pravila. Definiranje jasnog vremena obroka kojeg se moraju pridržavati svi članovi obitelji može biti od pomoći. Stalno kušanje također može pomoći da hrana koju je dijete odbacilo prije nekoliko mjeseci ponovno postane ukusna. Odvojite vrijeme za jelo i planirajte “vrijeme zajedno” svaki dan!
-
Budite kreativni
Kada djeca odbijaju jesti ručak ili večeru, roditelji brzo dosežu svoje granice. Što možete učiniti da ih potaknete da ponovno jedu? Može pomoći ako im dopustite da sudjeluju u pripremi. Pustite ih da rade male stvari u kuhinji. Na taj način djeca mogu vidjeti kako se jelo priprema. Atraktivno aranžiranje jela također može potaknuti apetit.
-
Dosta spavanja
Miran san je posebno važan za djecu, posebno onu u maloj i školskoj dobi. Dok spavate skuplja se nova energija i obrađuju dojmovi dana.
Europska studija s djecom pokazuje: traženi mikronutrijenti, pronađena potreba za djelovanjem
Gradite dvorce u pijesku, skačite u kišne lokve, otkrivajte svijet. Djetinjstvo nema samo emocionalno značenje za nas, već je i ključno za naše buduće živote: kako bi djeca razvila svoj puni potencijal, njihova tijela moraju biti opskrbljena odgovarajućom količinom hranjivih tvari. Ali kako zapravo izgleda opskrba hranjivim tvarima za male građane EU? Znanstvenici su se pozabavili ovim pitanjem i objavili svoje rezultate u časopisu “Clinical Nutrition”.
Razvoj djeteta - od rasta u maternici do kraja puberteta - ključna je faza u životu osobe. Baš kao što planovi arhitekta određuju izgled i funkcionalnost buduće kuće, genetski sklop diktira koje osobine i sposobnosti dijete može razviti – ako sve bude išlo optimalno.Tu na scenu stupaju mikronutrijenti koji su djetetu potrebni u dovoljnim količinama za njegov razvoj i rast, a moraju se unositi izvana putem prehrane. Ali što je s opskrbom djece iz zemalja EU mikronutrijentima? Međudržavno istraživanje bavilo se tim pitanjem 2018.
Unos mikronutrijenata malih građana EU pod mikroskopom
Istraživačima su dostavljeni podaci iz EU projekta: prospektivna opservacijska studija na temu pretilosti djece s podacima iz pet europskih zemalja. Ova studija procijenila je prehrambeni unos djece od 0 do 8 godina koristeći trodnevni prehrambeni protokol. Smjernice Američkog instituta za medicinu (IOM) korištene su za procjenu unosa kalcija, fosfora, željeza, cinka, magnezija, joda, folata i vitamina B12, A i D.
Analiza podataka pokazala je da je unos željeza, joda, folata i vitamina D bio neadekvatan na razini skupine. Na individualnoj razini, samo 20% djece u svim dobnim skupinama imalo je visoku vjerojatnost odgovarajućeg unosa željeza, joda, folata i cinka. U slučaju kalcija, to je uočeno već u dobi od 12 mjeseci.
Zaključak: Kao i prethodne epidemiološke studije, i ova studija je pokazala da djeca iz pet zemalja EU apsorbiraju nedovoljno željeza, kalcija, vitamina D, folata, joda i cinka. Prema istraživačima, daljnje studije bile bi poželjne kako bi se razjasnile zdravstvene posljedice neadekvatne opskrbe mikronutrijentima.
Referenca:
Zaragoza-Jordana, M. et al. 2018. Micronutrient intake adequacy in children from birth to 8 years. Data from the Childhood Obesity Project. Clin Nutr. 37(2):630–7.
