Metabolizam objašnjen: vrste, funkcije i čimbenici koji na njega utječu

Na što prvo pomislite kada čujete riječ metabolizam? Možda vam najprije padne na pamet da je vaš metabolizam prespor i da zbog toga lakše dobivate na težini. Ili možda metabolizam povezujete s probavnim tegobama. No činjenica je da se u ljudskom organizmu neprestano odvijaju različiti metabolički procesi.

Metabolizam obuhvaća sve biokemijske procese koji se odvijaju u živom organizmu. Metabolizam koji optimalno funkcionira pomaže nam da ostanemo vitalni, a njegov rad možemo podržati na različite načine.

Poput mnogih ljudi, možda i vi metabolizam prvenstveno povezujete s probavom. Međutim, ta dva procesa nisu isto.

Točnije bi bilo reći da metabolizam ovisi o probavi. Drugim riječima, probava je ključan preduvjet za odvijanje metaboličkih procesa. To postaje jasnije kada pogledamo što se događa u želucu i crijevima.

Želudac i crijeva dijelovi su našeg probavnog sustava u kojima se hranjive tvari razgrađuju na jednostavnije sastavne dijelove. Primjerice, složeni makronutrijenti poput ugljikohidrata razgrađuju se na jednostavne šećere, bjelančevine na aminokiseline, a masti na masne kiseline.

Takva je razgradnja nužna jer crijeva mogu apsorbirati hranjive tvari tek kada su razgrađene na jednostavnije sastavne dijelove. Nakon apsorpcije hranjive tvari dospijevaju u krvotok, kojim se prenose do različitih organa, primjerice jetre.

Kada govorimo o metabolizmu općenito, mislimo na sve biokemijske procese koji omogućuju pretvorbu hranjivih tvari i razgradnju otpadnih produkata. Međutim, postoje različite vrste metabolizma, ovisno o hranjivim tvarima koje se obrađuju tijekom pojedinih metaboličkih procesa. Razlikujemo:

• Metabolizam ugljikohidrata (metabolizam šećera): Ovaj proces regulira razgradnju, apsorpciju i pohranu ugljikohidrata. Glukoza, glavni izvor energije za organizam, unosi se hranom, a stanice je koriste za proizvodnju energije.

• Metabolizam bjelančevina (proteina): Bjelančevine se razgrađuju na aminokiseline koje su neophodne za izgradnju tjelesnih tkiva, enzima i hormona. Metabolizam bjelančevina ima ključnu ulogu u procesima rasta i obnove organizma.

• Metabolizam masti: Tijekom ovog procesa masti unesene hranom ili pohranjene u masnim zalihama organizma razgrađuju se na masne kiseline i glicerol te se koriste za proizvodnju energije. Metabolizam masti posebno je važan za dugotrajnu opskrbu organizma energijom, osobito tijekom mirovanja.

• Metabolizam minerala i vitamina: Ovaj dio metabolizma omogućuje apsorpciju, prijenos i iskorištavanje mikronutrijenata. Oni su neophodni za brojne enzimske reakcije i održavanje normalnog funkcioniranja stanica.

Kada se tvari izgrađuju, govorimo o anabolizmu. Primjerice, metabolizam ugljikohidrata uključuje i anaboličke procese. Tijekom tih procesa jednostavne tvari, koje su razgradnjom hrane dospjele u krvotok i stanice, u jetri i mišićnim stanicama ponovno se povezuju u složenije molekule, poput glikogena, koji se zatim pohranjuje kao zaliha energije.

Pojam anabolizma često se spominje i u kontekstu izgradnje mišića jer obuhvaća procese u kojima se iz aminokiselina stvaraju bjelančevine potrebne za izgradnju mišićnog tkiva. Katabolizam, s druge strane, obuhvaća procese razgradnje tvari u organizmu. Razgradnjom složenijih molekula na jednostavnije oslobađa se energija koju tijelo može iskoristiti za svoje funkcije.

Organizam pohranjuje hranjive tvari u različitim tkivima i organima, primjerice u jetri. Kada mu je potrebna energija, poseže za tim zalihama, razgrađuje ih i koristi za svoje potrebe. Primjerice, glikogen pohranjen u jetri može se razgraditi na glukozu, koja zatim služi kao izvor energije.

Kada organizam više ne može pravilno iskorištavati određene hranjive tvari, odnosno kada se tvari potrebne tijelu ne apsorbiraju na odgovarajući način ili ne dospijevaju ondje gdje su potrebne, govorimo o poremećaju metabolizma.

Određene intolerancije na hranu povezane su s metaboličkim poremećajima jer zbog nedostatka pojedinih enzima organizam ne može pravilno probaviti i iskoristiti određene sastojke. Poremećaji se mogu pojaviti u različitim metaboličkim procesima, uključujući metabolizam masti i minerala.

Kada pobliže promotrimo metaboličke poremećaje, postaje jasno da različiti metabolički procesi ovise o prisutnosti drugih tvari u organizmu. Primjerice, određeni enzimi omogućuju pravilnu razgradnju sastojaka hrane poput fruktoze (voćnog šećera) i laktoze (mliječnog šećera). Ako tih enzima nema dovoljno ili nedostaju, mogu se pojaviti probavne tegobe i poremećaji u iskorištavanju hranjivih tvari. Kod šećerne bolesti (dijabetesa) gušterača može proizvoditi premalo hormona inzulina ili ga uopće ne proizvoditi, a u nekim slučajevima tjelesne stanice ne reagiraju na inzulin na odgovarajući način. Zbog toga dolazi do poremećaja metabolizma glukoze, odnosno šećera u krvi.

Možda ste i sami više puta čuli ili pročitali da za mršavljenje jednostavno trebate ubrzati metabolizam. No o kojem je metabolizmu zapravo riječ? Odgovor na to pitanje nije baš tako jednostavan kao što se na prvi pogled čini. Osim prethodno navedenih metaboličkih procesa, postoji i energetski metabolizam, koji se odnosi na to koliko energije naš organizam troši. Kada na deklaraciji prehrambenog proizvoda vidite podatak o kalorijskoj vrijednosti, on označava količinu energije koju ta namirnica sadrži.

Svaka osoba ima određenu bazalnu metaboličku potrošnju, odnosno količinu energije koju tijelo troši u mirovanju za održavanje osnovnih životnih funkcija. Uz nju postoji i dodatna potrošnja energije koja nastaje tijekom tjelesne aktivnosti. Za mršavljenje je potrebno trošiti više energije nego što je unosimo hranom. Na taj način organizam počinje koristiti vlastite energetske zalihe kako bi zadovoljio svoje potrebe za energijom. No možemo li doista ubrzati metabolizam? Bazalnu metaboličku potrošnju u pravilu nije moguće jednostavno povećati ili „ubrzati”, kako se često kaže. Ipak, na nju možemo utjecati povećanjem mišićne mase. Naime, mišići troše energiju čak i kada mirujemo, pa veća mišićna masa u pravilu znači i veću potrošnju energije u mirovanju. Potrošnju energije tijekom tjelesne aktivnosti možemo povećati češćim kretanjem, primjerice bavljenjem sportom, čime se povećavaju i ukupne energetske potrebe organizma.

Voće poput manga ili papaje sadrži enzime koji mogu podržati probavu, a smatra se da bi mogli pridonijeti i učinkovitijem iskorištavanju energije. Slično tome, zeleni čaj i kava povezuju se s povećanom proizvodnjom topline u organizmu, što bi moglo dovesti do veće potrošnje energije.

Nutricionisti i liječnici još uvijek istražuju mehanizme koji stoje iza tih mogućih učinaka. Laboratorijska istraživanja upućuju na to da određeni biljni ekstrakti ili pojedini izolirani sastojci hrane u visokim koncentracijama mogu povoljno utjecati na sagorijevanje masti.

Promjene u metabolizmu najčešće se mogu postići kombinacijom različitih čimbenika. Kao što je već spomenuto, veća mišićna masa povećava bazalnu metaboličku potrošnju, a time i ukupnu potrošnju energije. Za rast mišića potrebni su tjelesna aktivnost, koja potiče njihov razvoj, te bjelančevine kao osnovni građevni materijal. Ako organizam ima na raspolaganju dovoljno aminokiselina, to u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću može pozitivno utjecati na rast mišića.

Budući da metabolizam obuhvaća mnogo više od same apsorpcije hranjivih tvari, važnu ulogu u metaboličkim procesima ima i detoksikacija, odnosno uklanjanje štetnih i otpadnih tvari iz organizma. Određene biljne tvari i sastojci hrane mogu podržati prirodne procese detoksikacije u organizmu. Ovaj aspekt može biti važan i u kontekstu nastojanja da se smanji tjelesna težina.

Kada povećate razinu tjelesne aktivnosti, primjerice redovitim bavljenjem sportom, u organizmu se pojačavaju metabolički procesi pri kojima nastaju tvari koje je potrebno izlučiti. U tome važnu ulogu imaju jetra, bubrezi i koža. Zato je za normalno odvijanje metaboličkih procesa važan i dovoljan unos tekućine. Osim toga, određeni biljni ekstrakti mogu pridonijeti podršci normalnoj funkciji jetre i bubrega.

Svi metabolički procesi ključni su za naše preživljavanje i dobrobit. Želite li podržati metabolizam, dobro je krenuti od pravilnog funkcioniranja probavnog sustava. Osobito kada je cilj smanjenje tjelesne težine, u središte pozornosti mogu doći pojedini metabolički procesi, poput metabolizma masti.

Kako bi se svi metabolički procesi i tjelesne funkcije mogli nesmetano odvijati, iznimno je važno održavati ravnotežu između kiselina i baza u organizmu.