Probiotici za mršavljenje – iskustva iz studija i kako pomažu

Promjene u sastavu crijevne mikrobiote mogu se smatrati jednim od čimbenika nastanka prekomjerne tjelesne težine. Stoga uravnotežen mikrobiom može biti važan korak prema „osjećajnoj“/zdravoj tjelesnoj težini — a u tome mogu pomoći probiotici.

Od ranog 20. stoljeća poznato je da ljudi u probavnom traktu imaju velik broj bakterija. Od tada su istraživanja kontinuirano donosila nova saznanja o toj mikrobioti. Danas znamo da crijevne bakterije obavljaju niz važnih funkcija:

• Podupiru probavu sastavnica hrane

• Štite od uzročnika bolesti (patogena)

• Stimuliraju imunološki sustav

• Čak proizvode i vitamine

Ako crijevni mikrobiom izmakne ravnoteži, to može imati dalekosežne posljedice za zdravlje. Sa sastavom crijevne flore danas se dovode u vezu, među ostalim, sljedeća stanja:

• Probavne tegobe

• Dijabetes

• Autoimune bolesti

• Depresija

• Nastanak prekomjerne tjelesne težine

Sastav crijevnih bakterija jedinstven je za svaku osobu i na njega utječu različiti čimbenici:

• Prehrambene navike

• Životni stil

• Dob

• Podrijetlo

• Uzimanje lijekova

• i dr.

Uobičajeni način prehrane u našim krajevima baš i nije „prijatelj crijeva“. Puno je prerađene hrane sa šećerom i nezdravim mastima, uz to crveno meso, a malo voća i povrća koje donosi obilje vlakana, vitamina i dr. Takva prehrana ne doprinosi samo „šlaufićima” zbog viška kalorija, nego mijenja i crijevni mikrobiom: počinju prevladavati „figuri neprijateljske” bakterije, dok one „vitke” bivaju potisnute.

Posebno su vlakna iznimno važna za održavanje zdravog crijevnog mikrobioma. Te za čovjeka neprobavljive biljne niti najbolja su hrana za dobre bakterije u probavnom traktu. Zato konzumacija povrća dvostruko ima smisla za mršavljenje: malo kalorija i „hrana” za „vitki” mikrobiom!

Godine 2006. u uglednom je časopisu Nature objavljena vrlo zanimljiva studija. Pokazala je da je u pretilih osoba u odnosu na vitke snažno promijenjen uobičajeno uravnotežen omjer dviju skupina bakterija – Firmicutes i Bacteroidetes. Time je jasno prikazana povezanost između mikrobioma i tjelesne težine: mikrobiom pretilih imao je izrazit višak navodno „debljajućih” bakterija (Firmicutes), dok je mikrobiom osoba normalne težine ostavljao dovoljno prostora i za „figuri naklonjene” bakterije (Bacteroidetes).

Tijekom godina daljnja istraživanja mikrobioma pokazala su, međutim, da se tu priča ne završava i da vrijedi pogledati detaljnije: omjer Firmicutes:Bacteroidetes vjerojatno nije toliko presudan kako se isprva mislilo. Umjesto toga, posebnu bi pažnju trebalo usmjeriti na pojedine sojeve unutar tih skupina. Tako, primjerice, studije pokazuju povoljne učinke na tjelesnu formu pri uzimanju probiotika s Lactobacillus plantarum, Lactobacillus rhamnosus i Lactobacillus gasseri. Općenito, vitkije osobe obično imaju veću raznolikost različitih mikroorganizama u crijevima.

Bakterije u našem probavnom traktu proizvode čitav niz tvari koje otpuštaju u crijeva. One tamo djeluju lokalno, ali preko crijevnih stanica dospijevaju i u krvotok, pa mogu utjecati na različite metaboličke putove u cijelom tijelu. U pogledu tjelesne težine važnu ulogu imaju tzv. SCFA (engl. short chain fatty acids), odnosno kratkolančane masne kiseline poput butirata, acetata i propionata. One služe kao dodatni izvor energije, zbog čega se često povezuju s debljanjem. Ipak, različite studije pokazuju da SCFA mogu regulirati više hormonskih sustava, primjerice leptin i grelin – posrednike koji upravljaju osjećajem gladi i sitosti. Kako točno ta regulacija izgleda u ljudskom organizmu, istraživanja su još u povojima – rezultati novih studija s nestrpljenjem se očekuju.

Prva istraživanja dovode probiotike u vezu i s pretvorbom bijelog u smeđe masno tkivo. Smeđe masno tkivo sadrži znatno više mitohondrija – „staničnih elektrana” – koji pomažu u sagorijevanju suvišne energije. Više smeđeg masnog tkiva može značajno povećati potrošnju kalorija u tijelu.

Općenito, probiotici pomažu i u očuvanju te obnovi crijevne barijere. Tako manje štetnih tvari iz probavnog trakta nekontrolirano dospijeva u krvotok i ostatak tijela. Posljedica su manje upala, što može utjecati i na tjelesnu težinu: povećava se osjetljivost na inzulin u mozgu, što pridonosi bržem osjećaju sitosti.

Prekomjerna tjelesna težina povezana je s nizom negativnih učinaka na zdravlje: povišene vrijednosti kolesterola i krvnih masnoća, pojačan oksidativni stres, promijenjeni upalni parametri te „razuzdan” inzulinski sustav. Neke studije, neovisno o samom gubitku težine, potvrđuju i pozitivne učinke probiotika na ove parametre. Uostalom, postizanje optimalne tjelesne težine nije samo pitanje izgleda, nego i poboljšanja zdravstvenog stanja te smanjenja rizika od bolesti.

Posebno laktobacili i bifidobakterije imaju veliku ulogu u obnovi „vitkog” crijevnog mikrobioma. Osobito u kombinaciji podupiru „projekt željene figure”.
Idealno je da se kvalitetan probiotik nadopuni i sojem roda Enterococcus, koji ima brojne pozitivne učinke na crijevni mikrobiom i zdravlje. On stvara povoljne uvjete da se dobre bakterije „osjećaju dobro” i dobro rastu. U nastavku slijede tri znanstveno provjerena soja koja te ciljano mogu pratiti na putu prema vitkijem životu:

U studiji iz 2023. godine pokazano je sljedeće: soj Lactobacillus plantarum IMC 510® ima pozitivne učinke na tjelesnu težinu, BMI i opseg struka. U istraživanju je sudjelovalo 40 prekomjerno teških osoba koje inače nisu provodile dodatne mjere za smanjenje tjelesne težine. Po slučajnom odabiru podijeljene su u placebo i probiotičku skupinu (po 20 žena i muškaraca). Nakon 12 tjedana rezultat je bio ovaj: osobe koje su dobivale probiotik u prosjeku su smršavjele 0,7 kg, dok su sudionici u placebo skupini u istom razdoblju u prosjeku dobili 0,1 kg. 
Na prvi pogled to možda ne zvuči mnogo, no na dulji rok razlika postaje itekako značajna! Usto, uzme li se u obzir da je potrebno nekoliko tjedana da se probiotici nasele u crijevima i počnu djelovati, ovi su rezultati vrlo ohrabrujući. Općenito se preporučuje uzimati probiotike najmanje 2–3 mjeseca kako bi se postigli učinci. Stoga razdoblje promatranja u ovoj studiji predstavlja tek početnu točku očekivanih učinaka. Istraživanja s duljim trajanjem s velikim se zanimanjem očekuju!

Lactobacillus gasseri poznat je kao „probiotik za mršavljenje“, a njegovi su učinci dobro dokumentirani u znanstvenoj literaturi. Prve in vivo studije pokazuju i povoljan učinak na razinu kolesterola. Vrlo je vjerojatno da potiče pojačano izlučivanje žučnih kiselina, koje su polazišne tvari za endogenu sintezu kolesterola.

Lactobacillus rhamnosus je opsežno istražen mikroorganizam s pozitivnim učincima na tjelesnu težinu. No ne samo to: utječe i na oksidativni stres, inzulinsku rezistenciju, upalne parametre, razinu kolesterola i krvne masnoće. Zanimljivo dvanaestotjedno istraživanje pokazuje da uzimanje Lactobacillus rhamnosus-a može utjecati i na prehrambeno ponašanje – kod sudionika su se smanjili epizode prejedanja (binge-eating) i napadaji žudnje za hranom.

Zaključak: Činjenica je da je tjelesna težina povezana s crijevnim mikrobiomom. Iz kliničkih studija znamo i da uzimanje određenih probiotika može povoljno utjecati na liniju. Istodobno, i dalje je važno paziti na kalorijsku ravnotežu prehrane i dovoljno se kretati. Probiotici nisu „čudotvorne pilule” koje čarobno tope velike količine masnoće. Uravnotežena prehrana bogata vlaknima pomaže hraniti „vitke” crijevne bakterije, kako bi se dalje množile i pružale dugoročnu potporu. Sve u svemu, zdrav crijevni mikrobiom ključan je čimbenik koji te može podržati na putu prema zdravoj tjelesnoj težini.