:quality(70))
01
Simptomi i znakovi nedostatka vitamina D kod djece
Nedostatak vitamina D kod djece može se manifestirati na različite načine, a često se razvija postupno. Tipični simptomi uključuju:
Bolove u kostima i slabost mišića: Djeca se žale na neodređene bolove u nogama, rukama ili leđima.
Usporeni rast ili nizak rast: Nedostatak vitamina D može negativno utjecati na normalan rast i razvoj djeteta.
Česte infekcije: Vitamin D pridonosi normalnoj funkciji imunološkog sustava, zbog čega djeca s njegovim nedostatkom mogu biti osjetljivija na prehlade i zarazne bolesti.
Probleme s razvojem zubi: Može doći do odgođenog nicanja zubi ili oštećenja zubne cakline.
Deformacije kostiju: Kod izraženog nedostatka može se razviti rahitis, koji uzrokuje deformacije kralježnice, prsnog koša ili nogu.
Umor i poteškoće s koncentracijom: Nedostatak vitamina D može negativno utjecati i na opće stanje organizma.
Budući da su ovi simptomi nespecifični, nedostatak vitamina D često se prepoznaje tek u kasnijoj fazi.
02
Uzroci nedostatka vitamina D kod djece
Glavni izvor vitamina D njegova je prirodna sinteza u koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti. Samo oko 10–20 % vitamina D unosi se prehranom.
Uzroci nedostatka stoga su najčešće povezani s nedovoljnom izloženošću sunčevoj svjetlosti:
Nedovoljna izloženost suncu: Djeca provode mnogo vremena u zatvorenim prostorima.
Zimsko razdoblje i geografski položaj: U srednjoj Europi sunčevo zračenje od listopada do ožujka uglavnom nije dovoljno snažno za učinkovitu sintezu vitamina D.
Kreme za zaštitu od sunca i odjeća: Nužne su za zaštitu kože, ali mogu smanjiti proizvodnju vitamina D.
Tamnija boja kože: Djeci s većom količinom melanina u koži potrebna je dulja izloženost sunčevoj svjetlosti za proizvodnju jednake količine vitamina D.
Prehrana: Prehrana siromašna namirnicama koje sadrže vitamin D, poput masne ribe, jaja i obogaćenih proizvoda, može pridonijeti njegovu nedostatku.
Povećane potrebe: Tijekom razdoblja intenzivnog rasta ili kod određenih kroničnih bolesti potrebe za vitaminom D mogu biti povećane.
03
Posljedice nedostatka vitamina D kod djece
Nedostatak vitamina D može imati kratkoročne i dugoročne posljedice za zdravlje. Posebno je značajan njegov utjecaj na rast i razvoj kostiju:
Utjecaj na rast:
Vitamin D regulira ravnotežu kalcija i fosfata te je stoga ključan za mineralizaciju kostiju. Kada ga nema dovoljno, kosti ne mogu postići potrebnu čvrstoću i stabilnost. Rast može biti usporen, a postoji i rizik od trajnih oštećenja koštanog sustava.Rahitis:
Klasična posljedica ozbiljnog nedostatka vitamina D kod djece jest rahitis. Riječ je o bolesti koja uzrokuje omekšavanje kostiju, a može se očitovati nogama u obliku slova O ili X, deformacijama prsnog koša ili nepravilnostima u razvoju lubanje.Problemi sa zubima:
Nedovoljna razina vitamina D može dovesti do poremećaja u nicanju zubi, povećane sklonosti karijesu i slabije zubne cakline.Oslabljen imunološki sustav:
Djeca s nedostatkom vitamina D mogu biti sklonija infekcijama dišnih putova, upalama srednjeg uha i drugim zaraznim bolestima.Dugoročne posljedice u odrasloj dobi:
Neka istraživanja upućuju na moguću povezanost nedostatka vitamina D u djetinjstvu s povećanim rizikom od osteoporoze, dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, pa čak i psihičkih poremećaja u kasnijoj životnoj dobi.
Neliječeni nedostatak vitamina D stoga može imati dugotrajne posljedice za zdravlje.
04
Kako prepoznati nedostatak vitamina D kod djece?
Referentne vrijednosti:
Nedostatak | < 20 ng/ml (50 nmol/l) |
Nedovoljna razina | 20–30 ng/ml (50–75 nmol/l) |
Dovoljna razina | 30 ng/ml (75 nmol/l) |
05
Nadoknaditi nedostatak vitamina D kod djece
Dijagnosticirani nedostatak vitamina D potrebno je ciljano liječiti jer ga nije uvijek moguće nadoknaditi samo prehranom ili povremenim izlaganjem suncu. Važne mjere uključuju sljedeće:
1. Vitamin D suplementacija
Prema preporukama DGKE (Njemačko društvo za dječju endokrinologiju) navedenima u izvornom članku, za dojenčad se preporučuje oralna nadoknada vitamina D3 u dozi od 400 do 500 I.J. (internacionalnih jedinica) dnevno, sve do drugog doživljenog ranog ljeta. Nakon toga povećana izloženost UV zračenju omogućuje intenzivniju prirodnu sintezu vitamina D. Kod prijevremeno rođene djece s porođajnom težinom manjom od 1500 g može biti potrebna viša doza.
Za djecu stariju od godinu dana, adolescente i odrasle poželjan ukupni dnevni unos vitamina D iznosi između 600 i 800 I.J.
Treba li vitamin D dodatno uzimati i u kojoj količini, određuje se individualno. Odgovarajuća doza ovisi o dobi, tjelesnoj težini i nalazima krvi. Važno je posavjetovati se s liječnikom kako bi se izbjeglo predoziranje.
2. Sunčeva svjetlost
Redovit boravak na otvorenom potiče prirodnu proizvodnju vitamina D u organizmu. Već 10–20 minuta izlaganja lica i ruku sunčevoj svjetlosti nekoliko puta tjedno može pridonijeti njegovoj sintezi, ovisno o godišnjem dobu i tipu kože.
Boravak i tjelesna aktivnost u prirodi donose i brojne druge zdravstvene prednosti:
Djeca s prekomjernom tjelesnom težinom češće imaju nedostatak vitamina D, među ostalim i zato što manje vremena provode na otvorenom te radije koriste tablete ili mobilne telefone nego što se bave sportskim aktivnostima na otvorenom. Sunčeva svjetlost i tjelesna aktivnost na svježem zraku stoga pridonose očuvanju zdravlja i potiču prirodnu sintezu vitamina D u organizmu.
3. Prehrana
Namirnice bogate vitaminom D trebale bi biti sastavni dio uravnotežene prehrane. Među njima su:
Masna riba (losos, haringa, skuša)
Jaja
Mliječni proizvodi (osobito oni obogaćeni vitaminom D)
Jestiva ulja s dodatkom vitamina D
4. Prevencija
U mnogim se zemljama novorođenčadi rutinski preporučuje preventivno uzimanje vitamina D
Roditelji bi trebali poticati svakodnevno kretanje i boravak djece na otvorenom
Krvne pretrage, kada su medicinski opravdane, mogu pomoći u procjeni potrebe za dodatnim unosom vitamina D
:quality(70))
:quality(70))
:quality(70))
:quality(70))
:quality(70))
:quality(70))
:quality(70))
:quality(70))
:quality(70))