Metabolizam
Naše zdravlje usko je povezano s našim metaboličkim procesima. Oni određuju koje komponente hrane naše tijelo može pretvoriti u energiju. Jednako je važna sposobnost našeg tijela da učinkovito izluči neiskoristive krajnje proizvode metabolizma.
Što je metabolizam i postoji li više metabolizama?
Na što prvo pomislite kada čujete pojam metabolizam? Možda vam se prvo čini da je metabolizam previše usporen i da se zato lakše debljate. Možda također razmišljate o problemima s metabolizmom jer imate problema s probavom. Naime, u ljudskom organizmu neprestano se odvijaju različiti metabolički procesi.
Metabolizam se odnosi na sve biokemijske procese u živom organizmu. Optimalno funkcioniranje metabolizma održava nas vitalnima – a možemo ga podržavati na različitim razinama.
Kao i mnogi ljudi, metabolizam možda prvenstveno povezujete s probavom. Međutim, oba procesa ne odgovaraju u potpunosti.
Točnije je reći da metabolizam ovisi o probavi. Drugim riječima, probava je bitan preduvjet metabolizma. To je lako razumjeti kada pogledate različite procese koji se odvijaju u želucu i crijevima:
želudac i crijeva su mjesta u našem tijelu gdje se hranjive tvari razgrađuju na svoje komponente. Složeni makronutrijenti poput ugljikohidrata, na primjer, pretvaraju se u jednostavne šećere, proteini u aminokiseline, a masti u masne kiseline. Razlog za ove procese restrukturiranja je taj što crijeva mogu apsorbirati samo hranjive tvari u razgrađenom obliku. Iz crijeva tada mogu ući u krv u smrvljenom obliku. Ovdje se transportiraju dalje, na primjer do raznih organa kao što je jetra.
Kada općenito govorimo o metabolizmu, mislimo na sve biokemijske procese koji dovode do pretvorbe prehrambenih tvari i otpadnih tvari. Zapravo, postoje različite vrste metabolizma vezane uz komponente hrane koje se obrađuju u svakom metaboličkom segmentu:
- metabolizam ugljikohidrata
- metabolizam proteina
- metabolizam masti
Stručnjaci također razlikuju metabolizam minerala.
Metabolizam ovisi o probavi. Probava je stoga bitan preduvjet za metabolizam.
Anabolički i katabolički metabolizam
Metabolizam se također može kategorizirati na drugačiji način: tvari se izgrađuju ili razgrađuju metabolizmom i uz pomoć njegovih metaboličkih funkcija.
Kada se tvari izgrade, to se naziva anabolizam. Metabolizam ugljikohidrata, na primjer, u velikoj je mjeri anabolički metabolizam. U tom se procesu razgrađene pojedinačne tvari koje su iz hrane dospjele u cirkulaciju i stanice pretvaraju natrag u molekule škroba u stanicama jetre i mišića. Te se molekule škroba zatim pohranjuju. O anabolizmu se često govori u vezi s izgradnjom mišića. To se odnosi na činjenicu da su proteini ugrađeni u tkivo.
Katabolizam je razgradnja metaboličkih proizvoda. Energija se proizvodi iz tih degradiranih i razgrađenih metaboličkih dijelova. Tijelo skladišti hranjive tvari putem metaboličkih funkcija u različitim depoima i organima za skladištenje kao što je jetra. Kada tijelo treba energiju, ono crpi te pohranjene hranjive tvari, razgrađuje ih i koristi. Na primjer, škrob pohranjen u jetri može se pretvoriti u energiju.
Metabolički poremećaji
Ako iskorištavanje različitih hranjivih tvari više ne funkcionira pravilno i tvar koja je potrebna tijelu više se ne apsorbira ispravno ili ne dospijeva na pravo mjesto, to se naziva metabolički poremećaj.
Intolerancije na hranu dijelom su metabolički poremećaji jer nedostatak određenih enzima može spriječiti pravilnu probavu i apsorpciju komponenti hrane. Poremećaji se mogu pojaviti u različitim dijelovima metabolizma, primjerice metabolizam masti ili metabolizam minerala također može biti poremećen.
Ako pobliže pogledamo metaboličke poremećaje, postaje jasno da različite metaboličke funkcije ovise o prisutnosti drugih tvari. Na primjer, različiti enzimi odgovorni su za pravilnu probavu sastojaka hrane kao što su fruktoza ili laktoza. Nedostaju li ti enzimi, dolazi do probavnih smetnji, a posljedično i metaboličkih poremećaja. U šećernoj bolesti gušterača ne proizvodi dovoljno ili uopće ne proizvodi hormon inzulin. To znači da se ugljikohidrati – šećeri – više ne metaboliziraju ispravno.
Kakve veze gubitak težine ima s metabolizmom?
Možda stalno slušate i čitate da jednostavno trebate potaknuti metabolizam kako biste smršavili. O kakvom metabolizmu ovdje govorimo? Zapravo, odgovor nije tako jednostavan kao što pitanje zvuči. Uz navedene tvari za metaboličke funkcije postoji i energetski metabolizam. Radi se o tome koliko energije trošimo. Kada nađete broj kalorija na hrani, to se odnosi na energiju sadržanu u toj hrani.
Ljudi imaju određenu bazalnu stopu metabolizma, što je energija koju koriste u mirovanju. Osim toga, postoji i promet koji proizlazi iz kretanja. Ako želite smršaviti, morate potrošiti više energije nego što je unesete. To prisiljava tijelo da pristupi postojećim rezervama i koristi ih za opskrbu energijom. Je li uopće moguće potaknuti metabolizam? U pravilu, ne možete jednostavno povećati bazalni metabolizam ili ga potaknuti, kako kažu. Međutim, utjecaj na bazalni metabolizam može se postići izgradnjom veće mišićne mase. Mišići koriste energiju u mirovanju. Više mišića znači veću bazalnu brzinu metabolizma osobe koja se može povećati kroz više tjelovježbe, na primjer kroz sport, a time se povećava i potreba za energijom.
Pojačajte svoj metabolizam: Veći bazalni metabolizam može se postići izgradnjom veće mišićne mase. Mišići koriste energiju u mirovanju.
Hrana i njen utjecaj na metabolizam
Voće poput manga ili papaje sadrži enzime koji jačaju probavu i navodno pridonose boljem sagorijevanju energije. Također se kaže da zeleni čaj i kava proizvode povećanu toplinu, što dovodi do veće potrošnje energije.
Nutricionisti i liječnici trenutno još uvijek istražuju točnu pozadinu takvih mogućih učinaka. Laboratorijski pokusi pokazali su da određeni biljni ekstrakti ili određeni izolirani sastojci iz hrane u visokim koncentracijama mogu imati pozitivan učinak na sagorijevanje masti.
U pravilu se metabolička promjena u ljudskom organizmu može postići kombinacijom različitih čimbenika. Kao što je opisano, više mišića osigurava povećani bazalni metabolizam, a time i veću potrošnju energije. Mišićima je za rast potreban pokret, odnosno poticaj, ali i protein kao gradivni materijal. Ako tijelo ima dovoljno dostupnih aminokiselina, to može imati pozitivan učinak na rast mišića tijekom vježbanja.
Metabolizam nije samo probava
Budući da metabolizam nadilazi puku apsorpciju komponenti hrane, aspekt detoksikacije također je vrlo važan za metabolizam. Razne biljne tvari i komponente hrane mogu podržati metabolizam u njegovoj funkciji detoksikacije. Ovaj aspekt također igra ulogu, na primjer, u naporima za mršavljenje.
Ako se više krećete jer se više bavite sportom, vaše tijelo oslobađa više tvari koje treba izbaciti. Jetra, bubrezi i koža tu imaju puno posla. Stoga dovoljan unos tekućine utječe i na metabolizam općenito. Osim toga, različiti biljni ekstrakti mogu podržati jetru i bubrege u njihovom radu.
Svi metabolički procesi važni su za naš opstanak i dobrobit. Ako želite podržati svoj metabolizam, možete početi s probavnom funkcijom. Osobito kada se radi o mršavljenju, pojedinačne metaboličke funkcije kao što je metabolizam masti mogu doći u fokus.
Često postavljana pitanja o metabolizmu i mršavljenju
