Aminokiseline dodaci prehrani

Voda i bjelančevine temeljni su gradivni elementi života — a aminokiseline su najmanje sastavne jedinice koje izgrađuju bjelančevine. Samo 20 aminokiselina dovoljno je da Vaše tijelo stvori sve proteinske strukture potrebne za njegovo funkcioniranje, rast i obnovu.

No, nisu sve aminokiseline iste. Dijele se u različite skupine, a svaka ima svoju jedinstvenu ulogu u održavanju pravilnog rada organizma.

Ovih devet aminokiselina Vaše tijelo ne može samo proizvesti — morate ih unositi hranom ili dodacima prehrani:

Histidin, izoleucin, leucin, lizin, metionin, fenilalanin, treonin, triptofan, valin.

Ove aminokiseline Vaše tijelo može proizvesti samo — no to ne znači da su manje važne. Primjeri uključuju: alanin, asparagin, glutaminsku kiselinu, serin.

One su ključne za metabolizam i cjelokupnu biokemijsku ravnotežu.

Naziv „poluesencijalne“ možda zvuči nepretenciozno, ali upravo u stresnim situacijama, pri velikom opterećenju, ozljedama ili infekcijama ove aminokiseline postaju neophodne. Posebno za novorođenčad, djecu u razvoju i osobe s metaboličkim poremećajima, arginin, cistein, glutamin i tirozin igraju ključnu ulogu. Oni pomažu u održavanju ravnoteže i optimalnog iskorištavanja svih aminokiselina.

Oni možda zvuče „neobavezno“, ali pod stresom, fizičkim naporom, bolešću ili u fazama rasta postaju apsolutno ključni — osobito za dojenčad, adolescente i osobe s metaboličkim poremećajima. Ključne aminokiseline uključuju: arginin, cistein, glutamin i tirozin.

Pomažu u održavanju ravnoteže aminokiselina i osiguravaju optimalno iskorištavanje svih gradivnih jedinica proteina.

Poznato je više od 400 aminokiselina koje ne sudjeluju u izgradnji proteina, ali ipak imaju važne uloge u Vašem tijelu. Među njima su:

• Homocistein – sudjeluje u metabolizmu

• GABA – ključni neurotransmiter

• L-tiroksin – preteča hormona

Svoje potrebe za proteinima i aminokiselinama zadovoljavate putem hrane biljnog i životinjskog podrijetla. Proteini životinjskog podrijetla sličniji su vlastitim tjelesnim proteinima i obično se bolje apsorbiraju. Biljni izvori također su iznimno vrijedni — često je samo potrebno unositi ih u većim količinama ili u pametnim kombinacijama.

Općenito sadrže manje masnoća i bogati su biljnim spojevima koji pozitivno utječu na zdravlje. Među njih spadaju:

Iako se jaja često koriste kao referenca za kvalitetu proteina, postoje i namirnice s još višim stupnjem iskoristivosti proteina:

Proteini se sastoje od 100 do 22.000 aminokiselina, povezanih u jedinstven niz (tzv. primarna struktura). Taj redoslijed određuje funkciju svakog proteina u Vašem tijelu.

I manji lanci imaju svoje nazive:

• Dipeptidi (2 aminokiseline)

• Tripeptidi (3 aminokiseline)

• Oligopeptidi (do 10 aminokiselina)

• Polipeptidi (više od 10 aminokiselina)

Aminokiseline se ne povezuju samo u lance — mogu se i pretvarati jedna u drugu. Na primjer, cistein nastaje iz metionina. Kod stanja poput fenilketonurije, tijelo ne može pretvoriti fenilalanin u tirozin — što znači da se unos fenilalanina mora ograničiti, a tirozin nadoknaditi.

Važno je znati: aminokiselina koju najmanje unosite hranom određuje koliko proteina Vaše tijelo može izgraditi. To se naziva limitirajuća aminokiselina. Ako je ona u manjku, sinteza proteina prestaje.

To objašnjava zašto stres, bolest, loša prehrana ili ekstremni fizički napori mogu narušiti ravnotežu aminokiselina u organizmu.

Proteini se u tankom crijevu razgrađuju na aminokiseline — krajnji produkt probave. Aminokiseline se zatim putem crijevnih resica apsorbiraju u krvotok i prolaze kroz jetru, gdje se koriste za izgradnju krvnih proteina i podršku svakoj stanici u tijelu.

Ako je jetra opterećena — zbog loše prehrane, bolesti ili alkohola — ova pretvorba može biti poremećena.

Ako unosite višak proteina, Vaše ga tijelo koristi za energiju. No ako proteina nema dovoljno, postoji rizik od manjka energije.

Nedostatak ugljikohidrata također može poremetiti metabolizam aminokiselina. U takvim slučajevima tijelo razgrađuje vlastite proteine kako bi proizvelo glukozu. Uz dovoljan unos ugljikohidrata, tijelo može iz ugljikohidrata i masti proizvoditi neesencijalne aminokiseline.

Dodaci prehrani mogu biti korisni ako imate:

• jednoličnu ili siromašnu prehranu proteinima

• faze s niskim unosom ugljikohidrata

• intolerancije na hranu

• visoku razinu tjelesne aktivnosti

• stres, bolest ili faze oporavka

U takvim situacijama uravnoteženi dodaci aminokiselina — ili pojedinačne aminokiseline — mogu pomoći u zadovoljavanju potreba organizma i pridonijeti boljoj dobrobiti.

Ovi pažljivo formulirani dodaci prehrani pomoći će vam zadovoljiti potrebe za esencijalnim i polu-esencijalnim aminokiselinama, koje prehrana sama često ne osigurava u dovoljnoj mjeri.

Od izgradnje mišića i oporavka do svakodnevne dobrobiti — uz nas ste zaštićeni. Isprobajte: Obnavljajuća formula B-Map® 12 s 12 aminokiselina u jednoj kapsulnoj formuli BIOGENA Sports Kalij Magnezij prah s L-glutaminom — idealno za sportaše

Biološka vrijednost pokazuje koliko dobro neki protein osigurava esencijalne aminokiseline. Proteini životinjskog podrijetla obično imaju višu vrijednost jer sadrže sve esencijalne aminokiseline u idealnim omjerima. No, biljni proteini mogu biti jednako učinkoviti kada se pametno kombiniraju — ili nadopune dodacima koji popunjavaju nutritivne praznine.