01
9 savjeta za jačanje imuniteta djece
#1 Bogata i uravnotežena prehrana s puno mikronutrijenata
Uravnotežena prehrana temelj je dobro funkcionirajućeg imunosnog sustava. Tijelu su potrebni određeni vitamini, minerali i elementi u tragovima kako bi stvaralo imunosne stanice i usmjeravalo obrambene reakcije.
Posebno su važni za djecu:
Podržavajuće za | Sadržano u | |
|---|---|---|
Vitamin A | Vid Rast Koža i sluznice Imunosni sustav | Mrkva Batat Špinat (Lisnati) kelj Žumanjak Mliječni proizvodi Jetra |
Imunosni sustav Apsorpcija željeza Zacjeljivanje rana Zaštita stanica (antioksidansi) | Citrusno voće Paprika Brokula Prokulice Jagode Kivi Pasji trn | |
Izgradnja kostiju Imunosni sustav Funkcija mišića | Samo je malo namirnica koje sadrže visoke koncentracije vitamina D, npr. masne ribe (losos, haringa…), jetra ili žumanjak | |
Folna kiselina | Dijeljenje stanica Imunološki odgovor | Lisnato povrće Mahunarke Proizvodi od cjelovitih žitarica Jaja |
Stvaranje krvi Koncentracija | Meso Leća Zobene pahuljice | |
Štitnjača Rast | Morska riba Jodirana sol | |
Imunosni sustav Antioksidans | Meso Mliječni proizvodi Špinat Zobene pahuljice Pšenične klice Proizvodi od cjelovitih žitarica |
Savjet za roditelje: Djeca su često izbirljiva u jelu. Umjesto da stvarate pritisak, mogu pomoći kreativni recepti, male porcije, šareni tanjuri ili zajedničko kuhanje kako bi se potaknula želja za zdravom hranom.
Djetinjstvo je presudna faza za rast, razvoj i snažan imunološki sustav. No, unatoč svim naporima, mrkva, jabuka, paprika i slične namirnice nisu uvijek omiljene među malim gurmanima. Mnoga djeca jedu previše jednostrano – što može dovesti do nedostatka hranjivih tvari, koji se može nadoknaditi ciljanim unosom mikronutrijenata.
Kada su dodaci prehrani korisni
Zdrava prehrana ostaje najvažniji temelj. Međutim, u razdobljima povećanih potreba – primjerice kod loših prehrambenih navika, sklonosti infekcijama ili tijekom faza rasta – dodaci prehrani prilagođeni djeci mogu biti od pomoći. Dodaci prehrani ne zamjenjuju zdravu prehranu, ali mogu pružiti ciljanu potporu kada djeca putem hrane ne unose dovoljno hranjivih tvari.
#2 Dovoljno tekućine
Djeca često zaboravljaju piti dovoljno. No, unos tekućine je ključan kako se sluznice u nosu i grlu ne bi isušile – jer samo dobro navlažene sluznice mogu učinkovito spriječiti prodor uzročnika bolesti. Preporučuje se 800–1000 ml dnevno, najbolje u obliku vode ili nezaslađenih čajeva.
#3 Svakodnevno kretanje jača prirodnu obranu organizma
Redovita tjelesna aktivnost potiče cirkulaciju, aktivira imunološke stanice i poboljšava opće zdravstveno stanje. Dokazano je da se djeca koja se redovito kreću rjeđe razbolijevaju. Važno: Boravak na svježem zraku spaja dva pojačivača imuniteta – tjelesnu aktivnost i opskrbu kisikom.
#4 Puno svježeg zraka – i po lošem vremenu
Svježi zrak ne pomaže samo „razbistriti glavu“ – on podržava opsrkbu kisikom, stvaranje vitamina D (zahvaljujući sunčevoj svjetlosti) i djeluje blago stimulirajuće na imunološki sustav putem izlaganja hladnoći. Savjet: Izađite van i po kiši ili snijegu – uz odgovarajuću odjeću to nije problem. Djeca koja se igraju na otvorenom imaju otporniji imunološki sustav od onih koja previše borave u zatvorenom prostoru.
#5 Dovoljno sna – zaštita imuniteta preko noći
Tijekom sna tijelo se obnavlja. Posebno imunološki sustav koristi vrijeme odmora za popravak stanica, stvaranje antitijela i borbu protiv uzročnika bolesti.
Orijentacijske vrijednosti: Mala djeca 12 - 14 sati, Školska djeca 9 - 12 sati
Korisno je održavati redoviti ritam spavanja. Osim toga, televizija i mobitel prije odlaska na spavanje remete mirnu večernju rutinu.
#6 Manje stresa, više smirenosti: Stres je pravi “ubojica imuniteta”
Kronični stres – bilo zbog školskog pritiska, svađa kod kuće ili socijalne tjeskobe – slabi imunološki sustav djece. Razdoblja odmora, igra, zabava i emocionalna sigurnost jačaju obrambene sposobnosti. Osim toga, smijeh jača imunitet zahvaljujući hormonima sreće i zaštitnim tvarima.
#7 Pronaći ravnotežu u higijeni
Tko želi ojačati imunosni sustav svoje djece, trebao bi osobito tijekom hladnijih mjeseci obratiti pozornost na dobre higijenske navike. No vrijedi pravilo: ne mora sve biti sterilno – najbolja je zdrava ravnoteža.
Zašto se djeca smiju i zaprljati:
Imunosni sustav djece još je u razvoju – i upravo zato potreban mu je kontakt s uobičajenim klicama te sa zemljom ili blatom. Kontakt s bakterijama potiče razvoj snažnog imunosnog sustava. Stoga nije potrebno sve dezinficirati – uobičajena zaprljanost dio je dječje svakodnevice. Djeca smiju – i trebaju – igrati se u blatu, pijesku ili na šumskom tlu. To ne samo da jača imunosni sustav, već je i zabavno!
Ono što uistinu može pomoći jest redovito pranje ruku, jer se virusi prehlade najčešće prenose upravo putem ruku. U skladu s tim, kvake na vratima i rukohvati u javnom prijevozu često su podcijenjeni izvori zaraze. A budući da djeca često i rado dodiruju lice prstima, virusi prehlade tako vrlo lako pronalaze put.
#8 Sunčeva svjetlost za proizvodnju vitamina D
Vitamin D je ključni vitamin za imunosni sustav i ima središnju ulogu u razvoju djece – za zdrave kosti, snažan imunosni sustav pa čak i za kognitivni razvoj. Vitamin D se pretežno stvara u koži pod utjecajem UVB zračenja. Tijekom tamnih zimskih mjeseci sunčevo zračenje nije dovoljno, zbog čega je nadoknada često preporučljiva. Dok se suplementacija vitaminom D za bebe do njihovog drugog proljeća službeno preporučuje, roditelji bi (uz savjetovanje s pedijatrom) trebali osigurati da i starija djeca imaju odgovarajući unos vitamina D.

Junior Vitamin D3
Ali oprez: kod previsokih doza tijekom duljeg vremenskog razdoblja može doći do hiperkalcemije (previše kalcija u krvi), zbog čega je važno pridržavati se preporučene doze.
#9 Na vrijeme brinuti o zdravlju crijeva
Što ranije njegujemo svoja crijeva, to bolje. Oko 70 posto svih imunoloških stanica nalazi se u tankom i debelom crijevu, a gotovo 80 posto svih obrambenih reakcija započinje upravo ondje. Time su crijeva pravo energetsko središte našeg imunološkog sustava.
Uz uravnoteženu prehranu, vlakna imaju ključnu ulogu: osobito topljiva vlakna, kakva se nalaze u lanenim sjemenkama, indijskom trputcu (psyllium), cikoriji, jabukama ili agrumima, opskrbljuju crijevne bakterije onim što im je potrebno da se dobro osjećaju – i tako aktivno podržavaju imunološki sustav.
02
Koliko je često normalno da su djeca bolesna?
Za razliku od odraslih, prirodna obrana tijela kod djece još nije potpuno razvijena. Ona tek mora naučiti kako se nositi s bezbrojnim uzročnicima bolesti u svojoj okolini. Svaka infekcija pri tome je svojevrsna trening-jedinica: imunološki sustav se aktivira, analizira uljeza i reagira na njega.
Ako kasnije ponovno dođe do kontakta s istim uzročnikom, aktivira se poseban zaštitni mehanizam. Određene imunološke stanice – takozvani limfociti – prisjećaju se tog „starog znanca“. Tijelo ciljano stvara antitijela, a klica se može brže i učinkovitije suzbiti.
Do osam infekcija godišnje kod djece je sasvim normalno – a kod male djece može biti čak i do dvanaest infekcija praćenih povišenom temperaturom. Zvuči puno, ali obično nije razlog za zabrinutost. Sve dok se dijete između epizoda osjeća dobro, uredno razvija i tegobe se povlače nakon nekoliko dana, imunološki sustav jednostavno marljivo uči.
Otprilike oko desete godine života ova intenzivna faza učenja završava. Tada je imunološki sustav upoznao većinu najčešćih uzročnika bolesti iz okoline – i funkcionira poput uigrane elitne jedinice koja točno zna kada i kako treba djelovati. Ukratko: česte infekcije u ranim godinama nisu znak slabosti, nego sasvim prirodan dio razvoja.
Zaključak: Djeca nisu mali odrasli – a to posebno vrijedi za njihov imunosni sustav. Prehlade, povišena temperatura i proljev normalne su prateće pojave razvoja i u određenoj su mjeri sastavni dio odrastanja. Dobra opskrba hranjivim tvarima, dovoljno kretanja, svježi zrak i uravnotežena svakodnevica s dovoljno sna stvaraju najbolje preduvjete za snažan imunosni sustav – i time za zdravo i sretno dijete.
)
)
)
)