Dodaci prehrani za zdravu i blistavu kožu

Kada dođe do hormonskih promjena — bilo tijekom puberteta, menstrualnog ciklusa ili u stresnim razdobljima — koža to često odražava. Uz podržavajuću prehranu (poput prehrane s malo ugljikohidrata ili masti), pažljivo odabrani dodaci prehrani mogu biti vrijedan dio vaše rutine.

Ciljane formule mikronutrijenata s sastojcima poput cinka, vitamina C, tamjana, ekstrakta sjemenki grožđa i beta-glukana pokazale su se posebno učinkovitima. Probiotici također dobivaju sve više pažnje — njegujući kožu iznutra i podržavajući ravnotežu tena.

Cink igra ključnu ulogu kada je riječ o čistoj koži. Ovaj element u tragovima pomaže u održavanju normalne funkcije kože i podupire regeneraciju stanica — što je neophodno za zacjeljivanje i obnavljanje kože.

Veza između cinka i akni prepoznata je još 1970-ih godina. Posebno kod upalnih akni, cink je pokazao velik potencijal: može pomoći u regulaciji viška sebuma, poduprijeti obrambene mehanizme kože i pozitivno utjecati na upalne procese. Osim toga, usporava širenje bakterija koje uzrokuju akne — za kožu koja djeluje čisto, svježe i smireno.

Vaša koža zaslužuje blagu podršku – a ponekad priroda nudi najbolje rješenje. Indijski tamjan (Boswellia serrata) poznat je po svojim umirujućim i protuupalnim svojstvima. Studije pokazuju da može inhibirati određene bakterije uključene u razvoj akni.

Posebno vrijedi istaknuti: Bowellin® ekstrakt tamjana. Zahvaljujući visokom, standardiziranom udjelu bosvelijskih kiselina, ovaj ekstrakt dokazano vidljivo ublažava simptome akni. Prava tajna njege kože za vraćanje ravnoteže nadraženoj i izmučenoj koži.

Beta-glukani su prirodna vlakna prisutna u kvascu, gljivama, algama, ječmu i zobi. Njihovo djelovanje ovisi o podrijetlu – različiti izvori donose blago različite strukture i učinke.

Posebno je zanimljiv beta-glukan dobiven iz kvasca, jer jača obrambene mehanizme kože. Izdvaja se Yestimun® beta-glukan, klinički ispitan sastojak koji podupire prirodnu sposobnost tijela da kontrolira neželjene bakterije.

Beta-glukani = imunološka podrška koja štiti vas – i Vašu kožu.

Ova antioksidativna sila ne samo da štiti vaše stanice, već i aktivno doprinosi čišćoj koži. Studije pokazuju da ekstrakt sjemenki grožđa podupire strukturu kože, može pomoći u borbi protiv akne bakterija i smiriti upalne procese. Također sudjeluje u stvaranju kolagena i fibronektina – važnih za učinkovitije zacjeljivanje akni.

Potražite vrhunski standardizirani ekstrakt exGrape® SEED, dobiven iz grožđa iz francuske regije Champagne. S iznimno visokim udjelom oligomernih proantocijanidina (OPC), to je biljni antioksidans koji će vaša koža obožavati. Rezultat? Dodatna zaštita i čistoća za ten koji blista.

Astaksantin je karotenoid dobiven iz zelenih algi i jedan od najsnažnijih prirodnih antioksidansa. Pomaže u očuvanju elastičnosti i vlažnosti kože — što je ključno za glatku, puniju kožu.

Vitamin C nije samo pojačivač imuniteta — on je i zvijezda u stvaranju kolagena i elastina, dvaju proteina koji su ključni za čvrstoću i elastičnost kože. Kao antioksidans topiv u vodi, također se bori protiv slobodnih radikala koji mogu uzrokovati beživotan ili oštećen izgled kože.

Budući da tijelo ne može samo proizvoditi vitamin C, redovit unos je ključan. Već 100 mg dnevno može poduprijeti prirodnu obranu kože — za lice koje je zaštićeno, svježe i zdravo.

Topivi u mastima i prijateljski nastrojeni prema koži, vitamini A i E imaju važnu ulogu u obnovi i otpornosti kože.

Vitamin A (koji tijelo može sintetizirati iz beta-karotena) pomaže regulirati proizvodnju sebuma i potiče zdravu izmjenu stanica kože — koristan je u prevenciji začepljenih pora i ublažavanju simptoma akni.

Vitamin E poznat je po svojim antioksidativnim i umirujućim učincima. Štiti kožu od oksidativnog stresa i podupire zacjeljivanje manjih nepravilnosti ili iritacija.

Vitamin D ne podiže samo raspoloženje — mogao bi također poboljšati stanje kože. Meta-analize pokazuju da osobe s aknama često imaju niže razine vitamina D u usporedbi s osobama s čistom kožom. Osim toga, niža razina vitamina D može biti povezana s težim oblicima izbijanja akni.

Znanstvenici vjeruju da vitamin D3 pomaže u regulaciji hormona i podupire antimikrobnu obranu kože — što je ključno za smirivanje upaljene kože. Također jača kožnu barijeru, otežavajući bakterijama koje uzrokuju akne da se nastane na koži.

Sigurno ste to osjetili: stresan tjedan = nezadovoljna koža. To nije slučajno — stres utječe na hormonalnu ravnotežu, cirkulaciju i imunološku funkciju. Više kortizola znači pojačano lučenje sebuma, začepljene pore i izbijanje nepravilnosti. Istovremeno, kožna barijera slabi — što otvara vrata crvenilu i iritacijama.

Dobra vijest? Uz ciljanu podršku i prave nutrijente, možete pomoći svojoj koži da ostane otporna čak i u razdobljima visokog stresa.

Adaptogeni poput ashwagande i ginsenga prirodni su saveznici u borbi protiv stresa. Magnezij je znanstveno dokazan pomagač za smirenje živčanog sustava, a u kombinaciji s vitaminima B skupine podupire emocionalnu ravnotežu — za kožu koja odražava vaš unutarnji mir.

Možda ste čuli da „prekomjerna kiselost“ doprinosi izbijanju nepravilnosti. Znanstveno gledano, za tu teoriju nema konačnih dokaza. Ono što je vjerojatnije jest da određene osjetljivosti na hranu mogu utjecati na vašu kožu.

Ako sumnjate na povezanost između određene hrane i izgleda kože, pokušajte je privremeno izbaciti i pratite kako vaša koža reagira. Tijelo vam šalje signale — osluškujte ga i otkrijte što vam najbolje odgovara.

Uravnotežena crijevna mikroflora može pomoći u regulaciji upalnih procesa — što je velika prednost za vašu kožu. Rane studije pokazuju da probiotici mogu poboljšati vezu između crijevne i kožne flore, smanjujući nepravilnosti i crvenilo. Rezultat? Ujednačeniji, glađi ten.

Weckesser, S. et al. 2007. Screening of plant extracts for antimicrobial activity against bacteria and yeasts with dermatological relevance. Phytomedicine. 14(7–8):508–16. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/17291738/

Heng, A. H. S., Chew, F. T. 2020. Systematic review of the epidemiology of acne vulgaris. Sci Rep. 10(1):5754. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32238884/

Williams, H. C. et al. 2012. Acne vulgaris. Lancet. 379(9813):361–72. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21880356/

Bowe, W. P. et al. 2010. Diet and acne. J Am Acad Dermatol. 63(1):124–41. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/20338665/

Brandt, S. 2013. The clinical effects of zinc as a topical or oral agent on the clinical response and pathophysiologic mechanisms of acne: a systematic review of the literature. J Drugs Dermatol. 12(5):542–5. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23652948/

Dréno, B. et al. 2005. Effect of zinc gluconate on propionibacterium acnes resistance to erythromycin in patients with inflammatory acne: in vitro and in vivo study. Eur J Dermatol. 15(3):152–5. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/15908296/

Ozuguz, P. et al. 2014. Evaluation of serum vitamins A and E and zinc levels according to the severity of acne vulgaris. Cutan Ocul Toxicol. 33(2):99–102. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23826827/

Yee B. E. et al. 2020. Serum zinc levels and efficacy of zinc treatment in acne vulgaris: A systematic review and metaanalysis. Dermatol Ther. 33(6):e14252.

Barrie, S. A. et al. 1987. Comparative absorption of zinc picolinate, zinc citrate and zinc gluconate in humans. Agents Actions. 21(1–2):223–8. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32860489/

Rentea, R. 2008. Therapeutic advantages of highly standardized Boswellia extracts. https://www.koliskoinstitute.org/wp-content/uploads/2014/09/Therapeutic-Advantages-of-AKBAv2.pdf

Safayhi, H. et al. 1992. Boswellic acids: novel, specific, nonredox inhibitors of 5-lipoxygenase. J Pharmacol Exp Ther. 261(3):1143–6. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/1602379/

Sailer, E. R. et al. 1996. Acetyl-11-keto-beta-boswellic acid (AKBA): structure requirements for binding and 5-lipoxygenase inhibitory activity. Br J Pharmacol. 117(4):615–8. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/8646405/

Raja, A. F. et al. 2011. Antistaphylococcal and biofilm inhibitory activities of acetyl-11-keto-β-boswellic acid from Boswellia serrata. BMC Microbiol. 16:11:54. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/21406118/

Zouboulis, C. C. 2001. Exploration of retinoid activity and the role of inflammation in acne: issues affecting future directions for acne therapy. J Eur Acad Dermatol Venereol. 15(Suppl 3):63–7. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/11843237/

Zouboulis, C. C. et al. 2010. Zileuton prevents the activation of the leukotriene pathway and reduces sebaceous lipogenesis. Exp Dermatol. 19(2):148–50. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/19645854/

Zhu, F. M. et al. 2015. Beta-glucans from edible and medicinal mushrooms: Characteristics, physicochemical and biological activities. J Food Compos Anal. 41:165–73. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0889157515000733

Markovina, N. et al. 2020. Efficacy and safety of oral and inhalation commercial beta-glucan products: Systematic review of randomized controlled trials. Clin Nutr. 39(1):40–8. NCBI - WWW Error Blocked Diagnostic

Driscoll, M. et al. 2009. Therapeutic potential of various beta-glucan sources in conjunction with anti-tumor monoclonal antibody in cancer therapy. Cancer Biol Ther. 8(3):218–25. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30704892/

Leiber GmbH. Yestimun® Functions. https://yestimun.de/en/functions. Abgerufen am 05.06.2025

Zhu, F. M. et al. 2016. A critical review on production and industrial applications of beta-glucans. Food Hydrocolloids. 52:275–88. https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0268005X15300126

Han, B. et al. 2003. Proanthocyanidin: A natural crosslinking reagent for stabilizing collagen matrices. J Biomed Mater Res A. 65(1):118–24. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/12635161/

Nelson, K. et al. 2016. Anti-Acne Activity of Italian Medicinal Plants Used for Skin Infection. Front Pharmacol. 7:425. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/27891094/

Tominaga, K. et al. 2012. Cosmetic benefts of astaxanthin on human subjects. Acta Biochim Pol. 59(1):43–7. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/22428137/

Fakhri, S. et al. 2018. Astaxanthin: A mechanistic review on its biological activities and health benefits. Pharmacol Res. 136:1–20. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/30121358/

Lauer, A.-C. et al. 2013. Dose-Dependent Vitamin C Uptake and Radical Scavenging Activity in Human Skin Measured with in vivo Electron Paramagnetic Resonance Spectroscopy. Skin Pharmacol Physiol. 26(3):147–54. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/23689595/

El-Akawi, Z. et al. 2006. Does the plasma level of vitamins A and E affect acne condition? Clin Exp Dermatol. 31(3):430–4. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16681594/

Goodarzi A et al. 2020. The potential of probiotics for treating acne vulgaris: A review of literature on acne and microbiota. Dermatol Ther. 2020 May;33(3):e13279.  doi: 10.1111/dth.13279. Epub 2020 Apr 7. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32266790/

Chello C. et al. 2021. Acne Supplementation: Probiotics, Vitamins, and Diet. Acta Dermatovenerol Croat. 2021 Nov;29(4):215-223. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/36896693/

Wang M et al. 2021. Vitamin D status and efficacy of vitamin D supplementation in acne patients: A systematic review and meta-analysis. J Cosmet Dermatol. 2021 Dec;20(12):3802-3807.  doi: 10.1111/jocd.14057. Epub 2021 Apr 15. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33690970/

Iqbal T. et al. 2023. Association of Vitamin D with Moderate to Severe Acne Vulgaris. J Coll Physicians Surg Pak. 2023 May;33(5):527-530.  doi: 10.29271/jcpsp.2023.05.527. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/37190686/

Hasamoh Y. et al 2022. Association between Vitamin D Level and Acne, and Correlation with Disease Severity: A Meta-Analysis.
Dermatology. 2022;238(3):404-411.  doi: 10.1159/000517514. Epub 2021 Aug 4. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/34348293/