Sekundarne biljne tvari
Osim mikronutrijenata poput vitamina i minerala, svakodnevnom prehranom unosimo i sekundarne biljne tvari. sekundarne biljne tvari također se sve više nalaze u dodacima prehrani.
Sekundarne biljne tvari
Voće, povrće, orašasti plodovi, proizvodi od cjelovitih žitarica: ove namirnice sadrže sekundarne biljne tvari i stoga su dio naše svakodnevne prehrane. Što se više fokusiramo na biljnu prehranu, to više tih tvari unosimo.
Što su sekundarne biljne tvari?
U metabolizmu biljaka razlikuju se takozvane primarne i sekundarne biljne tvari. Primarne biljne tvari vitalne su za biljke. Slične su mastima, ugljikohidratima i bjelančevinama u ljudskoj hrani, koji se pretvaraju u različitim metaboličkim procesima. Kod biljaka postoji takozvani sekundarni metabolizam. Tu ulogu igraju sekundarne biljne tvari. U ovom kontekstu pojavljuju se:
-
Karotenoidi
-
(Poli)fenoli (npr. OPC )
-
Steroidi
-
Terpeni
-
Kofein
-
Fitosteroli
-
Poliamini (npr. spermidin)
-
Alkaloidi (npr. berberin)
Isprva je bilo neslaganja među znanstvenicima o tome zašto biljka treba sekundarne biljne tvari. One očito igraju samo neizravnu ulogu u prehrani i opstanku biljke. Međutim, prepoznato je da sekundarne biljne tvari imaju važnu zaštitnu funkciju za biljke. Biljke koriste ove tvari kako bi se zaštitile od vanjskih utjecaja iz okoliša, na primjer od predatora, UV zračenja i drugih potencijalno štetnih čimbenika.
Važnost sekundarnih biljnih tvari naglašava činjenica da su mnoge od tih tvari otrovne. Za neke tvari to se u određenoj mjeri odnosi i na ljudsku apsorpciju. S druge strane, mnogi stručnjaci danas smatraju da i sekundarne biljne tvari mogu imati vrlo pozitivne učinke na ljudski organizam. Uvijek ovisi o pojedinoj tvari i koncentraciji te tvari. “Doza čini otrov” uvijek se odnosi na sekundarne biljne tvari.
Heroji prirode
Od najstarijih vremena su ljudi diljem svijeta istraživali svoja prirodna staništa, kako bi odabrane samonikle biljke, poput ljekovitog bilja, bobičastog voća ili gljiva, posebno koristili za svoje potrebe. Također smatramo fascinantnim ono što Majka priroda nudi u svom repertoaru i predstavljamo Vam naših “11 heroja prirode” na našem blogu.
Što sekundarne biljne tvari mogu učiniti za nas?
Istraživanja u području sekundarnih biljnih tvari i njihovog potencijalnog djelovanja na ljudski organizam još nisu dovršena. Međutim, za razne biljne tvari već su dokazani neki pozitivni učinci.
Na primjer, za flavonoide se kaže da imaju antioksidativni učinak. Između ostalog, polifenoli navodno pospješuju probavu. U slučaju polisaharida govori se o stimulaciji imunosnog sustava. Neke mahunarke, poput zobi, mogle bi sadržavati tvari s protuupalnim učinkom.
Istraživanja u ovom području su u tijeku. Europska agencija za hranu EFSA stoga još nije uspjela potvrditi pozitivne zdravstvene tvrdnje za većinu sekundarnih biljnih tvari. Znanstveno proučavanje sekundarnih biljnih tvari također je teško jer je njihov broj tako velik. Procjenjuje se da postoji oko 100.000 različitih fitokemikalija, od kojih se oko 5.000 do 10.000 nalazi u ljudskoj prehrani.
